ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)

Strana - 343

»Ako uvodno spomenuti plemeniti stavovi Velike Britanije i Francuske budu prihvaćeni od svih ratujućih strana, što bi trebalo očekivati, te, ako budu posvuda provedene preporuke Međunarodne muzejske organizacije, izvjesno je, da će rizici uništenja spomenika biti svedeni na minimum«. Međunarodna muzejska organizacija stoji na raspolaganju odgovornim organima i institucijama u svakoj akciji zaštite njihove »umjetničke i historijske baštine«.

66 Posljednji pokušaj Međunarodne muzejske organizacije sastojao se u tome, da je izradila i ponudila vladama na prihvaćanje projekt jedne »Deklaracije o zaštiti spomenika i umjetničkih djela u toku oružanih sukoba«. U 10 članova ove Deklaracije sadržani su slijedeći principi i zaštitne mjere: 1. Vlade potpisnice Deklaracije smatraju dužnošću svake države da organizira materijalnu zaštitu »spomenika i umjetničkih djela«, koja se nalaze na njenom teritoriju, protiv razornog djelovanja oružanih sukoba, pa će tu zaštitu provoditi svim tehničkim sredstvima kojima raspolaže. 2. Vlade potpisnice poduzet će, u granicama mogućnosti, sve potrebne predostrožnosti kako bi »historijski spomenici i zgrade posvećene umjetnosti« bile pošteđene od njihovih vojnih operacija. Takve zgrade, i njihovu okolinu, neće koristiti u svrhe koje bi ih mogle izvrgnui napadu. Vlade potpisnice priznaju »spomenicima i umjetničkim djelima« imunitet od represalija. 3. Vlade potpisnice izdat će svojim trupama preporuke i instrukcije, pogodne da se osigura poštivanje »spomenika i umjetničkih djela« u toku vojnih operacija, i poduzet će potrebne mjere za strogo suzbijanje pljačke i pljenidbe »spomenika i umjetničkih djela« u vrijeme rata. 4. Vlade potpisnice zabranit će svaki akt neprijateljstva u odnosu na skloništa koje je neka vlada uredila da bi u toku neprijateljstva sklonila »djela umjetnosti ili djela od historijskog interesa« ugrožena od vojnih operacija. Sve to uz rezervu da navedena skloništa odgovaraju slijedećim uvjetima: a) da su locirana daleko od vjerojatnih bojišta, velikih prometnih puteva, i na periferiji velikih industrijskih centara; b) da nisu korištena, neposredno ili posredno, u svrhe narodne odbrane. 5. Vlade potpisnice izriču svoju pripravnost da razmotre sklapanje specijalnih sporazuma sa svakom drugom vladom o priznanju posebne zaštite, za vrijeme neprijateljstva, »određenim spomenicima, skupinama spomenika, ili urbanističkim cjelinama«, čije je očuvanje od izuzetne važnosti za međunarodnu zajednicu. 6. Zaštitni znak, kojim će se obilježiti »zgrade posvećene umjetnosti i historijski spomenici«, sastoji se od bijele kružne površine na kojoj se nalazi jedan svijetloplavi trokut. Postavljat će se na ograničenom broju zgrada, od osobite važnosti, koje pod nikakvim okolnostima neće služiti, neposredno ili posredno, svrhama narodne odbrane, te u čojoj okolini neće biti nikakve instalacije koja bi mogla predstavljati vojni objekt. Zaštitni 66 Mouseion, vol. 47—48, Paris 1939, str. 228. 343