ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)
Strana - 334
odluci. Izvještaj Komisije objašnjava, da ostale države imaju pravo prigovora, »u razumnom roku«, a izostane li takav prigovor, smatra se odnosna kategorizacija spomenika prihvaćenom. 38 Prijedlozi ne govore, a niti izvještaj Komisije, o postupku koji se provodi u slučaju da neka država postavi prigovor. Isto se tako Komisija ne izjašnjava o postupku s primjedbama koje bi mogla postaviti međunarodna nadzorna komisija (§ 8). Opisani prijedlozi Komisije pravnika iz 1923. god. nisu postali međunarodnopravne norme. I oni su ostali samo prijedlozi, ali su imali utjecaja na daljnje nastojanje u pravcu međunarodnopravne zaštite spomeničkog blaga. To naročito vrijedi za koncepcije o: kategorizaciji spomenika; »posebnoj zaštiti« za spomenike određene kategorije, te o mehanizmu međunarodne kontrole. 39 Poslije god. 1923. kroz skoro čitav decenij nije bilo daljnjih sličnih akcija u prilog zaštite spomeničkog blaga u ratu. Nije ih pokretala ni Liga naroda, niti njeni organi i organizacije, od kojih su prvenstveno očekivane inicijative za daljnje unapređenje međunarodnog prava, pa tako i normi za zaštitu kulturnih dobara u ratu. 40 Ni Komisija za međunarodnu intelektualnu suradnju, formirana u krilu Lige naroda god. 1921. nije bila aktivna u tom pravcu. 41 God. 1926. osnovana Međunarodna muzejska organizacija (Office international de Musées) 4 * pokrenula je 1930. god. inicijativu za donošenje jedne međunarodne konvencije o zaštiti kulturnih dobara u ratu, ali spomenuta Komisija za međunarodnu intelektualnu suradnju nije ni tada, kao ni 1932. god., prihvaćala takve inicijative, ne pokazujući još uvijek sklonosti reguliranju te materije međunarodnom konvencijom, a s motivacijom, da Liga naroda usredotočuje sve svoje napore na opće otklanjanje svakog rata i na razoružanje, te, kako ustrajući u tome, smatra neoportunim istovremeno postavljati pitanje navedene konvencije koja polazi od činjenice daljnje mogućnosti — ratovanja. 43 Komisija je jedino predložila, a Generalna skupština Lige naroda 10. X 1932. prihvatila, da se državama uputi jedna preporuka o potrebi stalne i intenzivne brige kako bi i omladina putem obrazovnih institucija, a uz to i čitava javnost, u svakoj državi, 38 Isto, str. 148. 39 Strebel H-, n. d. str. 42, kaže, da su pravila zračnog rata, izrađena od Komisije, bila »faktički« priznata. 41 »Komitet stručnjaka za kodifikaciju međunarodnog prava«, formiran od Savjeta Lige naroda 1924. god. ograničio se, po smjernicama svog osnivača, na razmjerno uzak krug pravnih pitanja. Prvoj Konferenciji za kodifikaciju međunarodnog prava, održanoj 1930. god., pripremio je za raspravu svega tri pitanja: državljanstvo, teritorijalno more, odgovornost države za štete počinjene osobama i imovini stranaca na njenom području, time što su faktički raspravljena samo prvo i drugo pitanje. Vidi: Drumond E., Dix ans de cooperation internationale. Genève 1930, str. 239 i slijed. 41 O njenom osnivanju i radu do 1940. god. vidi: Drumond E., n. d. str. 430 i slijed. Uz to: Mouseion, I, Paris 1927, str. 3—16, 134—138. 42 Osnovana kao organ Komisije za međunarodnu intelektualnu saradnju, v. Drumond E., n. d. str. 442. Uz to: Mouseion, II, Paris 1928, str. 246—250; isto, ni, 1929, str. 76—84, 177—190; isto, IV, 1930, str. 77—81, 184—188. Isto vrijedi i za Institut za međunarodnu intelektualnu suradnju, koji je, potporom Francuske, osnovan i započeo radom 1925. god., v. Drumond E., n. d. str. 436. 43 Foundoukidis E., L'Office International des Musées et la protection des monuments et oeuvres d'art en temps de guerre (Mouseion, vol. 35—56, Paris 1936), str. 187, 191. Uz to Société des Nations. Institut international de cooperation inteilectuelle. L'année 1937 de la cooperation inteilectuelle. Paris 1938, str. 94, gdje se spomenuta motivacija ovako formulira: »II lui était difficile, en effet, et il était alors certainement inopportun de soulever cette question, en un moment où tous les efforts de la Société des Nations tendaient à instaurer un etat de choses propre à éliminer la guerre, et où la Conference du Désarmement s'y employ ait de la facon la plus active*. 334
