ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)

Strana - 335

bila poticana na poštivanje »spomenika i umjetničkih djela«, bez obzira kojoj civilizaciji i epohi pripadaju.

44 Više je brige poklanjala Međunarodna muzejska organizacija, tada i slijedećih godina, drugim problemima kulturnih dobara. Tako je npr. počam od 1933. god. vrlo aktivna na razradi organizacionih i tehničkih mjera zaštite spomeničkog blaga, prvenstveno umjetničkih djelä, s ciljem, da nacionalnim službama spomeničke zaštite ukaže na najpodesnija praktična rješenja i da unaprijedi njihov rad; zatim, potiče temeljitu obradu spomeničke problematike arheoloških nalazišta; inicira osnivanje posebne »Međunarodne komisije za historijske spomenike« sa zadatkom da potiče, koordinira i unapređuje akcije na unapređenju i usavršavanju nacionalnih službi zaštite »historijskih spomenika«,

45 i si. Na planu međunarodnopravnih instrumenata zaštite kulturnih dobara uredotočuje svoju pažnju na pripremi jedne međunarodne konvencije 0 repatrijaciji, »objekata od umjetničkog, historijskog i naučnog interesa«, koji su izgubljeni, ukradeni, ili pak protuzakonito otuđeni ili izvezeni.

46 U pogledu zaštite kulturnih dobara u ratu težište se i nadalje stavlja samo na one preventivne mjere, koje svaka država treba da provede u mirnodobsko vrijeme. Međunarodna muzejska organizacija daje i praktične upute u tom pravcu, kako za pokretna »umjetnička djela«, tako i za »spomenike arhitekture«.

47 U okviru tih mjera ističe posebnu korist od izgradnje skloništa izvan naseljenih mjesta, na lokaciji izvan svake vojno-strateške namjene, ili pak, izbor nekog naselja koje bi bilo potpuno neutralizirano, a koristilo bi se za pohranu pokretnog spomeničkog blaga koje se može transportirati. Provođenje navedenih mjera, a uz uvjet da sazrije i da postoji sklonost država sklapanju jedne međunarodne konvencije o zaštiti spomeničkog blaga u ratu, tek bi omogućilo, po mišljenju Međunarodne muzejske organizacije, da se priđe izradi konvencije kojoj bi polazna osnova bila prijedlozi komisije pravnika iz 1923. godine.

48 U američkim se državama brže došlo do određenih rješenja. Akcijom Roerichovog muzeja u USA, uz poticaj Sedme međunarodne konferencije američkih država 16. XII 1933. u Montevideu, sklopljen je 15. IV 1934. 44 Foundoukidis E., L'Office International des Musées .... str. 191—192. Isto vrijedi 1 za »Comite des experts archivistes«, koji je god. 1931. započeo radom u okviru Instituta za međunarodnu intelektualnu suradnju. 45 Vidi: Mouseion, vol. 25—26, Paris 1934, str. 178—185: »Programme de la Commission internationale des monuments historiques« ; isto, vol. 27—28, Paris 1934, str. 289—295, 309; isto, vol. 31—32, Paris 1935, str. 245—248, 256. Vidi također i: La conservation des monuments d'art et d'histoire. Paris 1933. Ed. Office international des musées. 46 Vidi: Mouseion, voi. 27—28, Paris 1934, str. 288—289, 310; isto, vol. 31—32, Paris 1935, str. 252—253, 256; isto, voi. 39—40, Paris 1937, str. 247—258; Visscher Ch., La protection des patrimoines artistique et historiques nationaux; nécessité d'une reglementation internationale (Isto, vol. 43—44, Paris 1938, str. 7—34); isto, str. 291—292. Société des Nations. Institut international de cooperation intelectuelle. L'année 1933 de la cooperation intellectuelle. Paris 1934, str. 129—134; Isto, L'année 1935 . . . Paris 1936, str. 82—83; Isto, L'année 1936 . . . Paris 1937, str. 78—79; Isto, L'année 1937 ... Paris 1938, str. 93—94. U gore citiranoj raspravi Ch. Visscher iscrpno obrađuje: pitanje izvjesnog ograničenja individualnog vlasničkog prava u prometu spomeničkim blagom; historijat takvih odredbi, posebno u pitanju izvoza spomenika; novije propise o tome u svijetu; posebno o arheološkim iskopinama; efikasnost ovakvih odredbi nacionalnih zakonodavstava na međunarodnom planu; revandikacija protupropisno otuđenih ili ukradenih predmeta; međunarodna sankcija zabrane otuđenja i izvoza spomenika; jedan projekt međunarodnopravne reglementacije ove materije. Vidi još i: Engstler L., n. d. str. 49—53. 47 Mouseion, vol. 35—36, Paris 1936, str. 193. 48 Isto, str. 193—194. 335