ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)

Strana - 332

U »Objašnjenjima« ovom »Upitniku« ponešto se detaljnije govori o istim pitanjima. Holandsko arheološko društvo predložilo je 31. X 1918, da holandska vlada razašalje ovakav Upitnik svim državama, no vlada je smatrala da u ovom času to ne bi mogla učiniti, preporučivši Društvu da ono to pošalje srodnim naučnim društvima u svijetu. To je i učinjeno. 15. V 1919.

31 Nekog neposrednog uspjeha nije donijela ova holandska akcija. Međutim, ona je s dosta sistematičnosti nastojala da uoči i analizira iskustva sa zaštitom u prvom svjetskom ratu, te da sugerira i neka nova rješenja, koja će inspirirati mnoge kasnije akcije na zaštiti spomeničkog blaga u ratu.

32 Od glavnih ideja ove holandske inicijative treba svakako istaći: posebnu brigu prethodnoj — mirnodobskoj zaštiti; izradu i javno objavljivanje liste spomenika pod zaštitom, uz razlikovanje spomenika posebne vrijednosti od ostalog spomeničkog blaga; zaštitu nekoliko odabranih gradova u njihovoj cjelini, kao izuzetnih spomeničkih objekata, te uspostavu mehanizma međunarodne kontrole nad primjenom ugovorenih pravila zaštite spomeničkog blaga. Uskoro su ove ideje u većoj mjeri i pravno uobličene i to u prijedlozima ratnih pravila za bombardiranje iz zraka, što ih i e izradila Komisija pravnika na zasjedanju u Haagu 11. XII 1922—19. II 1923.

33 Ova je Komisija formirana na konferenciji u Washingtonu 4. II 1922, a bila je sastavljena od pravnih stručnjaka iz USA, Engleske, Francuske, Italije, Holandije i Japana. Polazne osnove ovih prijedloga u odnosu na zaštitu spomeničkog blaga su slijedeće: savjest čovječanstva se buni protiv vođenja rata izvan efektivnog poprišta ratnih operacija, i opća je želja da se ratovanju nametnu granice; nije bitno razlikovanje između branjenih i nebranjenih naselja, već je temeljno pitanje: što je »vojni objekt«, pri čemu je odlučujuća priroda i upotreba objekta. Dosljedno tome, u čl. 24 predlaže se norma: »Zračno je bombardiranje legitimno dotle, dokle je usmjereno protiv vojnih objekata, tj. objekata, kojih potpuno ili djelomično uništenje predstavlja za ratujuću stranu čistu ratnu korist«. Zatim se nabrajaju kao »vojni objekti«: oružane snage; vojne tvorevine, ustanove i skladišta; tvornice za proizvodnju oružja, municije i tipične vojne opreme; linije veza i prometa, koje služe vojnim potrebama.

34 U čl. 25 utvrđuje se koji su spomenički objekti pod zaštitom, i pod kojim uvjetima, držeći se u bitnom već poznatih nam odredbi iz čl 27 Pravilnika o zakonima i običajima u ratu na kopnu iz 1907. god., te čl, 5 Konvencije o bombardiranju od strane pomorskih sila u doba rata, također iz 1907. god.

35 Time je i ovim prijedlozima težište na nepokretnim spomenicima.

36 Predviđa se njihovo obilježavanje znakovima, posebnim danju, a posebnim noću. 31 Isto, str. 83. 32 Isto, vol. 47—48, Paris 1939, str. 141—142, u članku: Visscher Ch., Les monuments historiques et les oeuvres d'art en temps de guerre et dans les traités de paix. 33 La Documentation Internationale: La Guerre Aérienne. Revision des Lois de la guerre, La Haye 1922—1923. Paris 1930. 33 visscher Ch., Les monuments historiques str. 142—143. 35 Isto, str. 145—146. 36 Strebel H., n. d. str. 42, kaže: »samo na nepokretnim spomenicima«. 332