ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)
Strana - 31
kraju retka. Najčešće skraćenice u tekstu pripadaju samoglasnicima i slovu p, a od riječi najčešće se skraćuju neke zamjenice i riječ numero. Crtica nad samoglasnicima obilježava ispuštanje slova n ili m. Samo jednom javlja se skraćenica aie s crticom na i za anime. Takav znak imaju vrlo rijetko i slova n i m: ano za anno, specialmte za specialmente. Katkad se pojavljuje i o s crticom za m ispred: spectatissimo. Isto tako vrlo često javlja se crtica ispod slova p (ili iznad ili petlja) koja označava: er, ar, ri, ro. Skraćenički znaci naći će se i uz slova s-longa i v za vrijednosti er i ir (oseruando, virgine). Vrlo je uobičajeno skraćivanje zamjenica nostra, nostro, nostri u nra, nro i nri s crticom iznad r. Skraćenički je znak vrlo često uz q za vrijednosti ue ili ua (npr. u riječima quel, queli, questi, questo, quanto, quantita). Mnogo se skraćuje i riječ numero u nuo s crticom iznad u. Osim tih vrlo uobičajenih skraćivanja ima i drugih, koja su doduše rjeđa, katkad i vrlo rijetka, ali i raznovrsna. Od tih skraćenica navest ću neke. Npr. samoglasnici s crticom iznad ili s valovitom crticom ili s malom vertikalom iznad: conta — contra, mete — meter, ou — ouer za skraćeno r ili er. Pojavljuje se znak kao 3 za raznovrsnu vrijednost skraćene riječi: es3 — esser, U3 — item, cinq3 — cinque, s3 — soldi, quocumq3 — quocumque. Rijetko se javljaju primjeri t s apostrofom: nosf ili altf za nostri i altri, isto tako: g s crticom iznad za ni i na (magnifica, ogni, acompagnar). Jednom se javlja in gnal s crticom iznad za in general, jednom i: santa santor u kojem je desni izdanak slova r presječen kosom crticom u značenju santorum. Iz grupe nomina sacra pojavljuje se nekoliko puta skraćenica xpo s crticom iznad za Christo, isto tako, ali samo jedanput: xpiani za christiani. Manji je broj i onih s natpisanim o: alt 0 za altro, m° za modo, quat 0 za quatro. Riječ capitolo piše se neskraćeno, ali ukoliko nedostaje prostora u naslovima pojedinih kapitula, onda su prema preostalom prostoru moguća raznovrsna skraćivanja te riječi, npr. capl'o, c°, c. Apostrof, i to obično na kraju retka, zamjenjuje e, katkad i: d' — de, d'uota — deuota, d'la — delà, eh' — che i chi. Itd. U pisanju velikih slova nema dosljednosti, kao što nema sistema u upotrebi interpunkcije. Često se neke riječi pišu skupa (chel, sel, deser, debauer, doro), a neke odvojeno (de la), neke pak sad odvojeno, sad skupa (piena mente, totalmente, nullo modo, nullomodo). U prijepisu upotrebu velikih slova sveo sam na najnužniju mjeru, a interpunkcijom sam nastojao tekst učiniti što jasnijim. Proveo sam i načelo dosljednosti u pisanju sastavljenih i rastavljenih riječi. Upotrijebio sam tri vrste zagrada. Oble za istostavljena slova ili riječi. Uglaste za nečitljiva mjesta, koja sam u njima rekonstruirao, a kose za neka rjeđa skraćivanja, dok ona uobičajena i u tekstu mnogobrojna nisam ni označavao. Znak i-longa, odnosno y transkribirao sam u i, a početno v (u vrijednosti u, npr. una) mijenjao sam u u. Isto tako s-longa i r slično slovu z posebno ne označujem, Mjesto ç upotrebljavam samo z. Katkad u tekstu uz brojeve stoji natpisano o ili ta, npr. .ÏÏT. 0 ili jXL. ta , što sam u prijepisu izostavio. Također nisam prenosio ni znak za paragraf (majuskulno gotičko C). 31
