ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)

Strana - 408

dodaje još svila ili japanski papir,

25 čime se gubi osnovna svrha ovog postupka. Treba, naime, imati na umu da se s obzirom na način izvedbe, pogotovo na stroju, papirnom masom popunjavaju dijelovi koji nedostaju, dok se ona mjesta gdje je papir samo slab ne popunjavaju, odnosno na njima se prekriva tekst. Nije podesna ni za restauriranje dokumenata oštećenih od kisele tinte, osim u slučaju ako su već ispali veći dijelovi dokumenta s tekstom. Ne mogu se restaurirati dokumenti pisani tintama ili bojama topivim u vodi a da se prethodno ne zaštiti tekst. Kod nas u Jugoslaviji ova se metoda za sada još nigdje praktički ne primjenjuje, iako bi mogla biti vrlo korisna, tako da se u nekoliko ustanova razmišlja o nabavi odgovarajućeg stroja, bilo iz inozemstva, bilo vlastite konstrukcije. Prikupljanje potrebnog inventara i uvježbavanje ručnog postupka, uz ostale metode restauriranja dokumenata na papiru, koje se kod nas primjenjuju, za sada ne bi imalo posebnog smisla. T. Ribkin-Puškadija POSTDIPLOMSKI STUDIJ POMOĆNIH POVIJESNIH ZNANOSTI (2. godina) Školske godine 1972/73. nastavljen je na Filozofskom fakultetu u Zadru (Sveučilište u Zagrebu) postdiplomski studij iz pomoćnih povijesnih znanosti. U drugoj godini rad se odvijao prema smjerovima za koje su se opredijelili polaznici. Svi polaznici su slušali kolegije koji se odnose na istraživački znanstveni rad na području povijesnih znanosti. Unutar tog za sve obaveznog smjera polaznici su slušali ove kolegije: Dr Božo Težak, Metodologija i tehnika znanstvenog rada Dr Stjepan Antoljak, Metodologija i tehnika znanstvenog rada u povijesnoj znanosti Dr Nada Klaić, Izvori za povijest i kritika izvora Dr Nada Klaić, Srednjovjekovna historiografija Dr Mirjana Gross, Suvremeni pravci u historiografiji Dr Branimir Glavičić, Srednjovjekovni latinitet Mr Mira Mikačić, Stručni katalog. Od specijalnih smjerova polaznici su se opredijelili uz znanstveno istraživački rad i za muzeologiju (3), bibliotekarstvo (2) i arhivistiku (5), a jedan dio je ostao samo na smjeru znanstvenoistraživačkog rada (5). Specijalizacija iz arhivistike obuhvaćala je upoznavanje osnovnih smjerova s područja arhivističke teorije i prakse, zatim zaštite, konzervacije i restauracije arhivske građe, i uvođenje u literaturu tih područja. Inž. Tatjana Ribkin, viši konzervator Arhiva Hrvatske, održala je predavanja o čuvanju, zaštiti i restauraciji arhivske i bibliotečne grade. U svojim predavanjima osvrnula se posebno na ove probleme: priroda materijala koji ulaze u sastav dokumenata, rukopisa i knjiga; fizikalni, kemijski, biološki i drugi faktori koji utječu na oštećivan je arhivskog i bibliotečnog materijala; . čuvanje i zaštita; principi restauriranja te oprema restauratorske radionice ili laboratorija, značajniji centri za restauriranje bibliotečnog i arhivskog materijala. Uz predavanja polaznici su prigodom konzultacija s predavačem u laboratoriju za konzervaciju i restauraciju Arhiva Hrvatske upoznali opremu i faze rada na restauraciji pojedinih vrsta dokumenata. 25 Mirka Symonova, Das Lösen vom verschimmelten Papier mit der Methode des Hydrophobierens, »Mitt. d. IADA«, 2 (1970) 35/36, Str. 319—320. 408