ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)

Strana - 409

Bernard Stulli, direktor Arhiva Hrvatske, u svojim predavanjima obradio je neka temeljna pitanja suvremene arhivistike i arhivskog zakonodavstva kod nas i u svijetu. U predavanju o tendencijama razvitka suvremene arhivistike dao je detaljan pregled problematike suvremene arhivistike kako ona proizlazi iz priručnika za arhivistiku, iz različitih diskusija Okruglog stola (Table ronde des archives) što ga organizira Međunarodni arhivski savjet, međunarodnih arhivskih kongresa i iz problema koji se naglašavaju u arhivskim časopisima, a posebno se osvrnuo na probleme arhivske službe u Hrvatskoj. U vezi s problemom arhivske grade u nastajanju (registraturna građa) razradio je predavač teoriju i praksu u svijetu i kod nas, posebno s novim usmjerenjem na osnivanje tzv. »sabirnih centara« (tzv. međuarhivskih ustanova, odnosno prethodnog arhiviranja). Posebna je pažnja posvećena problemu znanstvenih informativnih pomagala u arhivima i problemima mehanografske obrade podataka te stvaranju dokumentacijsko-informativne službe u arhivskim ustanovama. Uz to su opširnije obrađeni i problemi valorizacije i kategorizacije arhivske grade i problemi arhivskog zakonodavstva u inozemstvu i kod nas. Dr Sergij Vilfan u svojim je predavanjima obradio problem sređivanja arhivske građe u teoriji i praksi. Specijalizacija iz arhivistike nije po naravi studija imala zadatak školske obrade arhivistike, već obradu specijalnih problema koji su od posebnog značenja u suvremenoj arhivistici. Zasluga je predavača što su polaznike uveli u temeljnu suvremenu literaturu o problemima arhivistike i naglasak stavili ne samo na praktični rad već i na uvođenje u znanstveni pristup arhivskoj problematici, što je zapravo osnovni zadatak postdiplomskog studija. Polaznici su osim predavanja bili obvezni da 30 dana provedu i na praktičnom radu u jednoj arhivskoj ustanovi i da se tako upoznaju s oblicima i fazama rada na obradi arhivske građe i problemima koje pred suvremene arhive postavlja raznovrsna građa u nastajanju. Cjelokupna struktura postdiplomskog studija pomoćnih povijesnih znanosti pri Filozofskom fakultetu u Zadru usmjerena je prvotno na uvođenje u znanstveni rad s područja pomoćnih povijesnih znanosti s posebnim naglaskom na srednjovjekovnu povijest. Ipak specijalizacija iz arhivistike nije se ograničila na obradu i probleme samo starije arhivske građe već je obuhvatila i probleme građe u nastajanju. Korisnost takvog studija ođ velikog je praktičnog značenja, ne samo za polaznike nego i za unapređivanje arhivske službe u nas. Svakako, organizatori tog studija u budućnosti trebat će uvrstiti u program i detaljniju obradu pitanja u vezi s problemima vanjske službe i mehanografske obrade arhivske građe. J. Kolanović BRIGA ZA CRKVENE ARHIVE Biskupska konferencija Jugoslavije (BKJ) donijela je na svom zasjedanju 10. svibnja 1973. Statut Vijeća BKJ za crkvenu umjetnost, arhive i knjižnice (Vijeće UAK BKJ). Ovo je Vijeće osnovano da bude »savjetodavno i studijsko tijelo BKJ i njenih članova za pitanja u vezi s crkvenom umjetnošću, arhivima i knjižnicama i ostalim crkvenim kulturnim blagom« (čl. 1), a svrha mu je »pružati pomoć i suradnju biskupima i crkvenim ustanovama pri rješavanju pitanja koja su u vezi s crkvenom umjetnošću, crkvenim arhivima, knjižnicama i ostalim kulturnim blagom Crkve« (čl. 2). 409