ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)

Strana - 401

Na ovogodišnjem sastanku bilo je prisutno oko 120 sudionika, većinom iz SR Njemačke, ali i iz Austrije, Danske, Francuske, Izraela, Jugoslavije, Španjolske i Švicarske. Sastanak je otvorio u ponedjeljak 1. listopada dr Josef Hemmerle, direktor Glavnog državnog arhiva Bavarske, a zatim je prof, dr Gottfried Schweizer, dipl. inž., održao predavanje o povijesti nastanka papira, njegovoj proizvodnji i kvaliteti od najstarijih vremena do naših dana. Dr inž. Theo Gerardy govorio je o vodenim znakovima na starim papirima i o njihovu značenju pri restauriranju. Poslije podne je Joseph Ries, restaurator Državnog arhiva u Zürichu, dao povijesni pregled razvoja metode restauriranja dokumenata na papiru dolijevanjem papirnom masom. Princip ove metode poznat je već oko 100 godina, međutim zadnjih godina se o njoj ponovo puno govori.

6 U laboratorijima i radionicama većeg broja zemalja konstruira se više strojeva i aparata •kako bi se olakšalo i ubrzalo izvođenje tog postupka. U stvari, jedna od glavnih tema ovog sastanka bilo je upoznavanje šireg kruga restauratora s tom metodom, koja bez svake sumnje ima svoje dobre strane, naročito pri restauriranju dokumenata oštećenih od insekata, glodavaca i si. Nakon toga su autori raznih vrsta aparata i uređaja izložili rezultate svojega rada i iskustva, poprativši izlaganja u većini slučajeva dijapozitivima ili kraćim filmovima u boji (Karl Grohs — Niederösterreichische Landesbibliothek; Miroslava Symon — restaurator iz Beča; Johannes Sievers — Erzbischöfliche Diözesanbibliothek, Köln, prikazao je uređaj Karla Trobasa iz Graca; Günter Brannahl — Univerzitetska biblioteka u Göttingenu; Sanz Najera — Servicio Nacional de Restauracion de Libros y Documentos, Madrid; Esther Alkalaj — Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Jeruzalem; Georg Bargenda — Državna biblioteka Bavarske, München). U diskusiji nakon ovih prikaza postavljala su se između ostalih pitanja o mogućnosti nabave pojedinih uređaja i o njihovoj okvirnoj cijeni. Tako, npr., aparat K. Trobasa stoji oko 6.000 DM; španjolski aparat koji je za sada unikat stajao bi 12.000—15.000 am. dolara, ali se osim za dolijevanje može upotrebljavati i za neutralizaciju, bijeljenje i neke druge postupke; aparat E. Alkalaj iz Jeruzalema 8.000—9.000 am. dolara. Drugi su jeftiniji, ali se ne izrađuju po narudžbi, nego ih korisnik sam treba izraditi prema ustupljenim nacrtima i u vlastitoj režiji. U utorak 2. listopada prije podne posjećen je Institut za ispitivanje papira (Papiertechnische Stiftung), gdje je uz kraća objašnjenja stručnjaka ovog Instituta prikazan rad na pojedinim aparatima za ispitivanje kvalitete papira. Poslije podne posjećena je jedna od najmodernijih tvornica papira u SR Njemačkoj u Dachauu. U srijedu 3. listopada prije podne u prostorijama Instituta za restauriranje knjiga Državne biblioteke Bavarske (Institut für Buchrestaurierung der Bayerischen Staatsbibliothek) prikazan je rad s mogućnošću praktičnog vježbanja na nekoliko spomenutih aparata za restauriranje dolijevanjem, a izloženi su uzorci rada na aparatima i uređajima koje nije bilo moguće dostaviti, ali je o njima bilo govora. Poslije podne vođena je diskusija o ovom postupku, kojoj je predsjedavao dr Helmut Bansa, rukovodioc Instituta za restauriranje knjiga Državne biblioteke Bavarske. Kako se pošlo od stajališta da je restauriranje dolijevanjem relativno novija metoda, to su se, među ostalim, željeli naći odgovarajući jednoobrazni izrazi za njemačko jezično područje. Npr., kako se dolijevanje može vršiti ručno ili na stroju, to će se taj postupak izveden rukom nazivati »Angiessen«, za razliku od onog izvedenog na stroju — »Anfasern«. Isticane su prednosti tog postupka, mada je možda premalo rečeno i o njegovim nedostacima, tj. da taj način restauriranja, kao uostalom i svaki drugi, nije 6 u nastavku prikaza toka samog sastanka bit će ukratko izložena suština ove metode restauriranja. 26 Arhivski vjesnik 401