ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)

Strana - 386

stičkih suradnika predložio je oko 500 pojmova arhivističke teorije i prakse. Uz njih su obrađeni arhivistički pojmovi, registraturni pojmovi, zatim oni iz pomoćnih povijesnih znanosti i srodnih disciplina. Redakciona komisija je bila postavila zadatak da u protekloj 1973. godini završi rukopis i da ga dostavi arhivistima svih vrsta, povjesničarima i predstavnicima srodnih disciplina. Neki od ovih prijedloga tiskani su u brojevima 2, 3 i 4. Redakcija časopisa je u br. 1, 1974. izvijestila da je završena vrlo opsežna diskusija u kojoj su sudjelovali mnogi arhivi i pojedinci i iznijeli svoje prijedloge. Definitivno redigiran rukopis Leksikona bit će prilog arhivara proslavi 25-godišnjice DDR. Pokušat ćemo ovdje prikazati te pojmove i to neke važnije opširnije. »DOKUMENT«. To je pojam općeg značenja za jedno svjedočanstvo o činjenicama, rezultatima i pojavama objektivne stvarnosti i duhovne djelatnosti čovjeka koje je izraženo u pisanom, slikovnom i zvučnom obliku ili u drugoj formi na pergamentu, papiru, filmu itd. »Archivdokument« sadrži pisanu, slikanu i tondokumentaciju sa obilježjima i svojstvima arhivske građe. Ovaj se naziv predlaže mjesto dosad upotrebljavanog pojma »arhivalije«. »SCHRIFTGUT« (Registraturgut). Cjelokupnost dokumentacije koja proizlazi iz djelatnosti (državnih) organa, poduzeća i ustanova te (društveno-političkih) organizacija i lica-stvaralaca registratura i služi ispunjenju njihovih zadataka, a u procesu valorizacije mogu postati arhivska građa. »ARCHIVGUT«. Cjelokupnost dokumenata koji se kao izvori povijesne vrijednosti kroz valorizaciju iz provenijencijom vezane registraturne građe utvrđuju i smještavaju u arhivima gdje se čuvaju za korištenje u cilju proučavanja političkih, ekonomskih, znanstvenih i kulturno-odgojnih problema. »ARCHIVISCHESAMMLUNGSGUT«. Cjelokupnost dokumenata kod kojih nedostaje registraturna povezanost ili funkcionalni odnos u djelatnosti jednog stvaraoca registrature, odnosno, bez vrijednosti je za korištenje. Arhivi preuzimaju arhivske zbirke u okvirima njihove nadležnosti za popunjavanje arhivske građe. Arhivske zbirke sređuju se prema osobi pošiljaoca, sadržaju, po osobinama vrsti ili oblika na pr. stampata, zbirka plakata, karata, pečata itd. Ovakve se zbirke mogu priložiti drugim zbirkama ako su njihove osobine identične jednoj od spomenutih vrsti. Naprotiv, ostaju kod fonda stvaraoca ako registraturna povezanost provenijencije određuje njihovu izvornu i arhivsku vrijednost. »ARCHIVWESEN DER DDR«. Pod ovim pojmom detaljno su obrađeni zadaci arhivistike u DDR. Naglašena je njezina klasna i politička funkcija te neposredna povezanost s registraturama. »ARCHIVORGANISATION«. Ovaj pojam obrađuje osnovne principe arhivske organizacije u DDR. »STAATLICHER ARCHIVFONDS DER DDR«. Cjelokupnost arhivske građe u državnom posjedu institucija i osoba, državne i zadružne registraturne građe u upravnim arhivima, arhivske zbirke i naučno obavještajna sredstva. »ARCHIV«. Ustanova za odabiranje, osiguranje, sređivanje i korištenje arhivske građe čije su funkcije i zadaci određene pojedinim društvenim uređenjem. »SICHERUNG«. Pod ovaj pojam se svode sve mjere od odabiranja i preuzimanja registraturne odnosno arhivske građe i sve djelatnosti na građi 386