ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)

Strana - 383

U ovom prikazu prve knjige Arhiva Hercegovine s naslovom Vodič kroz fondove i zbirke Arhiva Hercegovine svratili smo pažnju čitatelja na tehničku stranu i upotrebu arhivske terminologije kod autora Vodiča, ne propuštajući ni ostale karakteristike spomenutog Vodiča. Kao što proizlazi iz samog prikaza, pronašli smo dosta tehničkih propusta i nedosljednu upotrebu arhivske terminologije kod autora Vodiča. Ističemo, konačno, da je Vodič kroz fondove i zbirke Arhiva Hercegovine uspjelo i najvažnije djelo ustanove. Ovaj Vodič je, koliko nam je poznato, prvi tiskani vodič u Bosni i Hercegovini, pa i s te strane privlači posebnu pažnju. U samom Vodiču, kao i u vodičima pojedinih arhiva koji su do sada objavljeni, naglašava se da je vodič naučnoinformativno sredstvo, koje »pruža naučnoj i društvenoj javnosti podatke o arhivskoj građi« [str. IX]. Objavljeni Vodič Arhiva Hercegovine je veliko priznanje dugogodišnjim radnicima Arhiva Hercegovine za njihov rad, »znatiželjnost« da otkriju arhivsku građu i za uspjehe koje su do sada postigli. Svake hvale je dostojna, nadalje, ideja da se u Arhivu Hercegovine prikupi arhivska građa koja se čuva u raznim arhivima u domovini i izvan njezinih granica, a Vodič nas stavlja pred djelomično ostvarenje te ideje. Napomena: naučnoj javnosti je poznato da je od god. 1959, kad je objavljen Vodnik po arhivih Slovenije, pa sve do god. 1973, kad je objavljen Vodič kroz fondove i zbirke Arhiva Hercegovine, objavljeno više vodiča u pojedinim republikama. Ti vodiči i letimične i nepotpune recenzije tih vodiča, bile su smatramo, poticaj da se autori novih vodiča povedu za planom objavljenih vodiča i upadaju u manje-više iste pogreške. U svakom vodiču napominje se da je dotični vodič »naučno-informativno sredstvo« i da je svrha vodiča, konkretno je naglašeno u Vodiču kroz fondove i zbirke Arhiva Hercegovine, da istraživača »uputi na istraživanja u Arhiv Hercegovine, gdje će, vjerujemo, naći podatke za oblast koja ga interesuje« [str. XI]. Međutim, vodiči koje smo imali u rukama na svojim stranicama nemaju podataka koji su nužni istraživačima. Bez obzira na vodič o kojem je ovdje riječ, predlažemo da unutar samog vodiča moraju postojati još neke »sitnice« kao odgovor na ove točke: 1) Puni naziv arhiva; 2) Adresa arhiva (mjesto, ulica, broj, br. telefona); 3) Imena, prezimena i kvalifikacije glavnog direktora i upravitelja pojedinih sekcija; 4) Radno vrijeme u arhivu s popisom praznika i vremenskog perioda kad je arhiv zatvoren za istraživače (napr. ljetni praznici

...); 5) Uvjeti za istraživača (postoje li neka ograničenja s obzirom na broj osoba, da li se istraživanje plaća, da li je istraživač obavezan dati arhivu tiskani primjerak i si.); 6) Pomoćni uredi pri arhivu (fotografski ured, čitač za mikrofilmove i si.); 7) Da li je arhiv povijesni ili se povećava tekućim arhivima; 8) Vrste, vrijednost i količina čuvane građe; 9) Fondovi i zbirke koje postoje u arhivu s napomenom da li arhiv posjeduje arhive drugih ustanova i kojih; 10) Vremenska i materijalna (pojedinog fonda ili posebnih fondova) granica građe koja se daje na istraživanje; 11) Informativna sredstva koja arhiv posjeduje (vodiči — s oznakom godine kad su izrađeni, inventari, regesti, indeksi, repetitoriji); 12) Biblioteka arhiva i 13) Bibliografija o arhivu. A. Nikić 383