ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)
Strana - 308
desolationem omnium fororum et illius patrie«. Tri godine zatim doznajemo da je Stjepan Blagaj ski ipak postavio novu tridesetnieu »in publica et solita via«, tj. kod svog posjeda Bojne, na putu za Gvozdansko Zrinskih, i da na toj cesti ubire porez od ljubljanskih trgovaca koji idu u Gvozdansko. 314 — s— Ovi podaci ukazuju na osnovne probleme koje će Habsburgovci imati u Hrvatskoj i Slavoniji u vezi s tridesetinom. Valja, doduše, priznati da tridesetina u hrvatskim zemljama nije nikad dolazila u pitanje kao njihov prihod, ali se oni tijekom čitava stoljeća uzaludno muče da dokinu ili bar smanje broj tzv. »sicca telonea« — tridesetničke i mitničke postaje na kopnu — hrvatskih i-'ugarskih velikaša. Na mnogim se saborima stvara zaključak da se takve privatne mitnice razruše, a njihovi vlasnici kazne ako svoje pravo za podizanje mitnica ne zasnivaju na starim povlasticama, ali ni to nije mnogo koristilo. Vladar sam pridonosi nešto neposlušnosti plemstva odlukom da nekim svojim ljudima, kao na primjer Luki Sekelu — koji će postati vrhovni slavonski tridesetničar (supremus tricesimarum in Sclauonia exactor) — oprosti plaćanje tridesetine. 315 Ali u isto vrijeme Ferdinand dokida povlasticu gradečkih građana određujući da prihode od nje upotrijebe za popravak zidova. 316 Uostalom, vladar je u XVI st., kad je zavladao živi trgovački duh u čitavom društvu, zaista imao mnogo suparnika. Kad Maksimilijan postavlja ugarskoj komori pitanje zašto se toliko smanjuju prihodi tridesetine, ona vrlo brzo nalazi odgovor: velikaši su podigli svoje tridesetničke postaje, a neki su se, štaviše, dogovorili s trgovcima i vode ih zajedno s robom stranputicama po svojim imanjima kako bi izbjegli ceste na kojima su vladareve mitnice. 317 No najviše se tuže na upravitelje velikaških posjeda koji se često udružuju s trgovcima te trguju za zajednički dobitak. Upravo takvi velikaši se neprestano tuže na saboru da tridesetničari nepravedno oporezuju njihovu robu, a optužbe većinom nisu bile istinite. Ugarska komora često upozorava vladara kako velikaši uzgajaju kupljenu stoku i zatim je izvoze kao svoju vlastitu, a slično rade i s kmetskom robom. U tom dvoboju između vladara i trgovački raspoloženog plemstva vladar gubi autoritet i zato što njegovi tridesetničarski činovnici nisu uvijek korektni. Osim toga, i na vladarskim su posjedima »suhe mitnice«, dakle nezakonite mitničke postaje, pa plemstvo poručuje vladaru neka ih najprije on sruši kako bi se mogli povesti za njegovim primjerom. 318 Slavonski su tridesetničari 1569. ubirati tako »enormes vectigalium exactiones« da tužbe plemstva dolaze sve do najdvojvode Karla i ugarske komore, našto komora predlaže da se pismeno utvrdi način ubiranja tridesetine. 819 Maksimilijan nastoji upravo u to vrijeme preseliti glavnu tridesetnieu iz Nedelišća u Ptuj, ali ga ugarska komora — dakako u vlastitom interesu — od toga odgovara, jer je to »iuribus et libertatibus regni contrarium«. 320 Tada su uz glavnu slavonsku tridesetnieu u Nedelišću još neke »filijale« (kako ih sam vladar naziva) u Varaždinu, Zagrebu i nekim drugim mje314 Monumenta Habsburgica, II, str. 267. 315 Monumenta Habsburgica, III, str. 105. 316 Monumenta Habsburgica, III, str. 114, 240. 317 Acta comitialia, III, str. 111; Monumenta comitialia, III, str. 201, 225. 318 Monumenta comitialia, V, str. 51—52, 63. 319 Acta comitialia, III, str. 250. 320 Acta comitialia, III, str. 227. 308
