ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)
Strana - 271
reuisionem«, dakle do procesa protiv Ursule. Oslobođen od nesnosne komorske uprave, Tah se od 1569. dalje gotovo preporađa i vrlo mnogo sudjeluje u javnom životu; on stvarno vödi slavonsko plemstvo. 94 No Maksimilijan nije bio čovjek koji bi održao svoju riječ. Pošto se svota koju je bio Tahu dužan osjetljivo smanjila na 888 forinti, on više ne treba Taha i pomišlja na dalju trgovinu ù Uršulinom polovicom. Zato najzad polovicom 1571. dopušta da se Ursula iskupi od svog »grijeha«, tj. »izdajstva«, 95 ne baš malom svotom od 10.000 forinti! Ogorčenom Tahu ne koristi ništa pozivanje na zakupni ugovor 96 jer je Ursula najzad kupila vladarevu naklonost. Maksimilijan je još jedino toliko obziran da mjesto Uršule preuzima njezinu polovicu ponovo komorska uprava, ali tada se ponovo obnavljaju sukobi, koji su žešći nego prije. Kmetovi koje potiče Ursula i komorski upravitelj tjeraju Taha i članove njegove obitelji s posjeda, ubijaju njegove ljude i najzad zauzimaju stubički kaštel. 97 Tada je vladar primoran predati Uršuli njezinu polovicu, i ona zaista ljeti 1572. dolazi ponovo na posjed. 98 Vladar, koji je primio od Uršule toliki novac, stoji odlučno na njezinoj strani i sasvim zapušta Taha, premda je već desetljećima vjerni dvorski službenik, Posljednji udarac.mu zadaje kad potkraj 1572. šalje u Slavoniju neposredno Tahu vesprimskog biskupa Stjepana sa zadaćom da Taha nagovori da se povuče s posjeda! Neka Uršulin zet Stjepan Gregorijanec prekupi od Taha njegovu polovicu, pa će se najzad riješiti dugotrajni sukobi između suparnika. Još na siječanjskom saboru (18. I 1573)" obje stranke prosvjeduju zadržavajući svoja prijašnja mišljenja, ali neposredno nakon završetka Sabora, na pregovorima u Zagrebu, Tah. konačno pristaje da Gregorijanec prekupi njegov dio posjeda. 100 To je najpresudniji trenutak u prethistoriji bune 1573. Naime, Gregoriću i vojničkom vodstvu bune ne preostaje drugo nego da podignu oružani ustanak jer je od dolaska Gregor i janca za vlastelina postalo dotadašnje načelo »borba protiv Taha« jednostavno bespredmetno! Zato Gregorić odbija na sastanku u Zagrebu da dâ ruku Gregorijancu i tri dana zatim diže bunu. Prema tome, vladareva ne baš suviše čista trgovina sa susjedgradsko-stubičkim posjedom uzrokom je u .krajnjoj liniji i oružanom ustanku koji izbija potkraj siječnja 1573. na "Tahovu posjedu. Dakako, na oružani ustanak djeluju Lneki drugi elementi, ali vladarevo uklanjanje Taha stavlja vo jnik ejia s -sšusjedgradskom dijelu vlastelinstva pred odluku: hoće li priznati Gregori janca za vl astelina i potpuno se smiriti ili će u očajnom i nedovoljno pripremljenom ustanku pokušati da s novim geslom »za cara« postignu bar nešto od-svojih ideala. Prema tome, vladanje prve dvojice vladara iz habsburške kuće pokazuje koliko je hrvatsko i slavonsko plemstvo u cijelosti ovisno o njima. ' Upravo ta materijalna ovisnost plemstva stvarat će Ferdinandu i Maksi9* O tome više vidi u III dijelu ovih priloga. 95 Ursula i njezini rođaci su optuženi zbog protjerivanja banske vojske ispod Susjedgrada ljeti 1565. 96 J. Adamček, Građa, str. 283, 284—285. 97 Vidi: V. Klaie, Tužba Franje Taha protiv Kmetova Susjedgrada i Dolnje Stubice, »Vj. Zern, arkiva«, XI, 1908, str. 134—136. 98 J. Adamček, Građa, str. 293. 99 Acta comitialia, II, str. 369—371. 100 O dokazima da su se Stjepan Gregorijanec i Tah nagodili vidi: N. Klaić, Novi pogledi na uzroke hrvatsKo-slovenske seljačke bune 1573, str. 291—298. 271
