ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 310

pratiti eksploziju tehnoloških i drugih znanja. Za vrijeme pripremnih radova na novom općem svjetskom informacijskom sistemu UNISIST postavilo se pitanje da li za njegove potrebe treba konstruirati neku potpuno novu univerzalnu klasifikaciju i time se izložiti svim onim opasnostima koje nastaju kad se pred neki »tvornički nov« i u praksi još neiskušan mehanizam postave preveliki zadaci, ili se može uzeti decimalna klasifikacija — koja je u praksi ipak najuniverzalniji način sređivanja podataka. Autor spominje mogućnost da se decimalna klasifikacija popuni facetama i tezaurusima (katalozima natuknica), pa da u tom proširenom obliku posluži kao temelj UNISIST-a. (»Faceta« prvotno znači »mala ravno brušena površina na dragom kamenu«, a onda »jasno određen aspekt nekog predmeta«; u dokumentalistici je »facetna klasifikacija« naziv za novu vrstu klasifikacije, koja osim klasičnih naziva i osobina za neki predmet ili pojam uzima u obzir i one odnose koji djeluju na taj predmet, a postali su važni tek razvitkom nauke u novije vrijeme. Npr., ako je u decimalnoj klasifikaciji pojam »arhivska građa« tradicionalno označen brojem 930.25 (093), a mi se dogovorimo da ćemo uvesti facete .03 »procesi« (postupci, metode ...) i .04 »atributi« (svojstva, osobine ...«, možemo se dalje dogovoriti da »5« na trećem mjestu iza točke znači »pronalaženje« ako se priključi na .03, pa će .035 simbolizirati »proces pronalaženja«. Zatim se možemo složiti da »6« kao proširenje iza .04 znači »nestao, izgubljen«. Onda će 930.25 (093) .046 biti »izgubljena arhivska građa«, a 930.25(093).046.035 »metode pronalaženja nestale arhivske građe«. Vidi: Mira Mikačić, Opće forme i strukture u sistematskom rasporedu, »Vjesnik bibliotekara Hrvatske« 1968. str 114—119. Ovim smo ujedno ukratko opisali i problematiku »oživljavanja« decimalne klasifikacije pokretnim facetama«, kojom se bavi prof, dr Helmut Arntz u svom članku Die DK — eine Vielfacettenklasifikation i I. Dahlberg u članku Mogućnosti preoblikovanja decimalne klasifikacije. Dr W. Nübling razmatra troškove jednog dokumentacijsko-informativnog centra za medicinske nauke. Izračunao je da odgovor na jedno standardno pitanje iz medicine stoji 67,50 DM. Najviše podataka iz relevantne literature može o svojoj temi skupiti onaj istraživač kojemu stoji na raspolaganju ta literatura uskladištena u memoriji elektronskih računala, a traže se pomoću visokorazvijenog programskog jezika (načina šifriranja kojim se pitanje na prirodnom jeziku (njemačkom, engleskom

...) prenosi u sistem znakova i naloga »razumljiv« kompjuteru); to konstatira dr R. Fugmann u prikazu naučne dokumentacije sa stajališta rukovodioca nekog naučnoistraživačkog projekta. Iz ovih vremenski bližih nam brojeva zabilježit ćemo i ponešto iz bibliografije. Tu treba spomenuti priručnik za pojedince koji žele usavršiti svoj lični sistem manipulacije podacima. Napisao ga je G. Jahoda pod naslovom Information storage and retrieval systems for individual researchers (Sistemi pohrane i pronalaženja informacije za istraživače pojedince), izd. Wiley-Interscience u New Yorku 1970, XI + 135 str. K. H. F. Meyer opisuje kontrolu efikasnosti knjižnice provedenu na Massachusetts Institute of Technology. Navodimo samo konačne rezultate. 17% posjetilaca knjižnice koristilo se njome samo da u njoj čitaju vlastite knjige. Posjetilac se u toj knjižnici zadržava prosječno 100 minuta. U godini dana posudi se 10°/o više knjiga nego što iznosi cjelokupni knjižni fond. (Ima 75.000 knjiga, prema tome 82.500 posudbi na godinu). 66% cjelokupnog knjižnog fonda u toku godine ne traži nitko. Znači da samo jedna trećina postojećeg knjižnog fonda efektivno cirkulira. Za vrijeme svog »života« posudi se knjiga prosječno 10 puta. Ima knjiga koje su stalno tražene, a ima i takvih koje nitko nije ni dirnuo otkad su nabavljene; mogu se odrediti i kategorije takvih knjiga, što pomaže pri nabavljanju novih izdanja. U bibliografiji se ističe bilješka o knjizi Automatic interpretation and classification of images u redakciji A. Grasselija (izd. Academic Press, 310