ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)
Strana - 309
7. Inventar opreme i sredstava za naučna istraživanja 8. Sistem za selektivni plasman informacije (obavijesti neprekidno stižu upravo onim interesentima kojima su najpotrebnije) 9. Sistem informacija o raspoloživim novčanim sredstvima 10. Banka podataka o statistici naučno istraživačkog rada 11. Međunarodna banka relevantnih podataka 12. Sistem dokumentacije o zakonima, odredbama i pravilima u vezi s^ planiranjem, unapređivanjem i vođenjem razvoja i istraživanja. Neki od tih podsistema koristili bi se uređajima za elektronsku obradu podataka. Slijedi model evidencijske kartice o naučnom projektu i opis četiriju faza kroz koje bi se takav informacijski sistem mogao uspostaviti. Što dr Georg Hum piše o analizi potreba za informacijom u poduzećima, može se — uz odbitak naglašene presudne važnosti točne i ekspresne informacije u uvjetima borbe s nemilosrdnom konkurencijom — primijeniti i na ustanove. Bitno je utvrditi kojim stručnjacima treba dostavljati koje informacije. Glavni aspekti informacijske djelatnosti su: školovanje suradnika, odnosi s javnošću, stručno-naučna biblioteka, dokumentacija, plasman, propaganda i izvještavanje. Uvodni komentar u br. 3 za g. 1970. naslovljen je Jeftinije je planirati nego pustiti da raste divlje, a ideja mu je da se ne smije dopustiti da u SR Njemačkoj dokumentacijske centre osniva tko hoće, koje hoće i gdje hoće; iz takvih situacija može nastati anarhija, za otklanjanje koje mogu zatrebati znatna sredstva. RECON je ime informacijskog sistema Evropske organizacije za proučavanje svemira, koje se osniva na trenutnoj projekciji odgovora na postavljeno pitanje (iz oblasti onih tehnologija koje su vezane za proučavanje svemira) na ekranu; posebni stroj istovremeno zapisuje taj odgovor. Članak 0 tom sistemu napisao je dr I. Steinacker. Jedan krak tog sistema je u Darmstadtu, drugi u Parizu, a treći ü Estecu (Holandija). (Ako se ostvare svi planovi o suradnji naše zemlje u svjetskom sistemu informacija (UNISIST), bit će moguće, npr., otipkati pitanje u novoj zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci i odmah vidjeti na ekranu pred sobom odgovor iz najvećih 1 najažurnijih svjetskih riznica znanja, op. rec). Dr A. Wilhelmy predlaže kompjuterski sistem za nadzor nad posuđivanjem i vraćanjem knjiga i spisa u knjižnicama i arhivima. U njemu kompjuter izvodi ove radnje: — registrira građu koja se izdaje čitaocima, — registrira vraćenu građu, — registrira koju je građu Čitalac otkupio (ako je to u kojem specijalnom tipu knjižnice moguće), — izrađuje listu čitalaca koji nisu na vrijeme vratili građu i navodi koja se građa nalazi kod svakog pojedinog od njih, — odgovara na pitanje o trenutnom nalazištu neke knjige ili nekog spisa (da li je u spremištu ili poimenično kod nekog čitaoca). W. Krumholz raspravlja o integriranju informacijskog sistema u politici i društvenim naukama. Slično kao što se danas posjetilac biblioteke s ispunjenom prijemnicom obraća bibliotekaru, želeći dobiti »tu i tu« knjigu, bit će skoro moguće obratiti se jednoj od ustanova uključenih u integrirani informacijski sistem politike i društvenih nauka i zatražiti odgovor na najrazličitija pitanja. Povodom seminara o primjeni decimalne klasifikacije u automatskim (strojnim) dokumentacijskim sistemima H. Samulowitz raspravlja o tome da li decimalna klasifikacija doživljava svoj »labuđi pjev« ili preporod. Standardni prigovor toj klasifikaciji glasi: kruta hijerarhija u njoj ne može 309
