ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 308

za njegovo ostvarenje? Ima li kadrova, i gdje se oni nalaze? Koji slični ili konkurentski projekti se istovremeno izvode, i gdje? U čemu će se očitovati i kako će se kontrolirati uspjeh tog projekta? Sistem po kojem će projekti biti evidentirani i klasificirani bazira se na tzv. »logici problema«, tj. problem na rješavanju kojeg se radi važan je bez obzira na to u koju granu nauke ili tehnologije spadao. Tako npr. zadaci »da se pronađe zaštitna oplata koja će spriječiti razoran utjecaj topline na posadu svemirskih kapsula pri njihovu ponovnom ulasku u atmosferu« i »da se proizvede materijal za lule koji istovremeno na jednom kraju može biti hladan dok na drugome sagorijeva duhan« predstavljaju isti problem: »kako zaštititi čovjeka od vrućine u njegovoj neposrednoj blizini«, makar se pojavljuju jedan u astronautici, a drugi u proizvodnji galanterije. Informacijski sistem za planiranje naučnih istraživanja uspostavlja se za slijedeće kategorije korisnika: 1) za organe vlasti koji se bave planiranjem i unapređivanjem naučnih istraživanja; 2) za druge unapređivače znanosti (fondove, zaklade, društva itd.); 3) za naučnu javnost; 4) za široku javnost (npr. za štampu i ostale zainteresirane građane). Jednim pogledom u evidenciju znanstvenih istraživanja mora biti moguće ustanoviti: — kako izgleda jedno naučno područje s obzirom na »napuČenost« istraživačkim projektima? Ako se u njemu trenutno izvodi mali broj projekata, koje neobrađene teme su prioritetne? — što se očekivalo od dosadašnjeg planiranja znanstvenih istraživanja, i koliki je postotak tih očekivanja ostvaren? — kako neki unapređivač (zaklada, fond itd.) može plasirati određeni projekt? —• da li među naučnim i razvojnim područjima vladaju kakve disproporcije? Gdje su »rupe«, žarišta stagniranja i »vruće« zone? — kako pojačati suradnju i kontakte među srodnim naučnim projektima? — gdje će istraživač naći podatke za lokalizaciju i preciziranje svog vlastitog projekta i kako će ga efikasnije definirati u odnosu na druge projekte? — gdje su rezultati prijašnjih istraživanja koji se mogu upotrijebiti u rješavanju određenog praktičnog problema? — gdje su podaci o financijskim sredstvima za naučne projekte, koji (podaci) su potrebni upravnim organima što se bave problematikom istraživanja i razvoja? — kojim kategorijama korisnika informacija treba određene podatke dostavljati odmah (ne čekati da ih oni zatraže) kako bi neprestano bili u toku događaja? — cijelo područje istraživanja i razvoja treba učiniti »prozirnim«, da bude lakša javna diskusija o njemu. Zatim se nabrajaju upravni i financijski organi, zaklade i naučna društva u SR Njemačkoj, koje bi spomenuti informacijski sistem morao obuhvatiti. On bi se sastojao od idućih podsistema: 1. Registar projekata u toku 2. Registar završenih podataka 3. Registar ponuđenih projekata, a unutar njega posebno evidencija a) ponuda u postupku b) odobrenih projekata (prihvaćenih ponuda) c) odbijenih ponuda 4. Tabelarna evidencija (operativna karta) termina, opterećenosti kapaciteta i informiranja u vezi s projektima 5. Sistem za vrednovanje (ocjenu) projekata 6. Registar kadrova (engl, »manpower-bank«) 308