ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 296

nema kmetstva i kmetskih odnosa. Zato da se nema što mijenjati, ništa dirati na štetu zemljovlasnika, a u korist seljaka. Međutim, na njih se nitko nije obazirao. U Dubrovniku već 1816. kmeti i polovnici dobili su pravo da smiju stjecati nekretnine, tj. kupiti vinograde i zemlju. Godine 1836. ukida se u Dalmaciji i Dubrovniku osobna rabota. Umjesto nje polovnici i kmeti plaćali su gospodaru godišnje 10 forinti. Godine 1878. ukida se i ta naknada od 10 forinti. Jedino je preostalo da bivši kmet plaća za kuću u kojoj stanuje najam od 5 forinti. U svim tim odredbama i djelomičnim agrarnim reformama upotrebljava se riječ kmet. Pri tom se znalo što je to i što su kmetski odnosi i što treba ukinuti. To je znao zakonodavac, zemljovlasnik i neposredni obrađivač. Zato se nema pravo govoriti kako u Dubrovniku nije postojalo kmetstvo. Da ono nije postojalo ne bi bilo ukidano, niti bi se provodile agrarne reforme. Moja diskusija s N. Kl. o ovom pitanju je završena. Ne mislim se više vraćati. 296