ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 295

ratio), gospodar nad njima ima sudsku jurisdikciju. Gospodar je dužan dati kmetu kuću i solad zemlje. Zbog korištenja kuće kmet daje gospodaru rabotu, a zbog uživanja zemlje poklone i druge službe (Grujić, 74— —81). Ako iz navedenih izlaganja izvučemo bitne elemente kmetstva, možemo reći: kmet daje gospodaru tlaku, odnosno naturalnu ili novčanu rentu u uvjetima veće ili manje naturalne privrede, vezan je uz zemlju, podložan gospodaru koji nad njim ima sudsku jurisdikciju i vanekonomsku prisilu, uključen je u stanovitu piramidu hijerarhije u kojoj on očito najniže stoji. Primijenimo li te elemente na dubrovačke kmetove, vidimo da ih nema. U Dubrovniku ne postoji kmetstvo feudalnog, zapadnog tipa. Dubrovački kmet nije vezan uz zemlju, gospodar nema nad njim sudske jurisdikcije, ne prevladava naturalna privreda niti vanekonomska prisila. Zacijelo zbog toga su neki istraživači zamijenili izraz kmetstvo sa k m etinstvo u Dubrovniku. Tu je riječ upotrijebio i Ivellio »ed il kmetstvo o kmetinstvo« (Ivellio 15). Upotrebljava je i Roller: »Da bi bar donekle označili razliku dubrovačkog kmeta od općeg pojma kmetova, u daljem ćemo izlaganju upotrebljavati dubrovačku riječ kmet, množina kmeti, a ne kmetovi, koja je u upotrebi u književnom jeziku« (Roller, 113). Međutim od je pod kmetinstvom podrazumijevao ono što je on sam formulirao kao kmetstvo (n. dj. 266). Iz istog razloga i ja sam upotrijebio katkada taj izraz. »To su glavni razlozi, po našem mišljenju, zbog kojih možemo govoriti o kmetstvu, odnosno kmetinstvu u Dubrovniku (ZČ 81), Međutim, ja sam ipak radije zadržao i dalje riječ kmetstvo (podrazumijevajući pod njim kmetinstvo) zato jer većina dubrovačkih pisaca i dokumenata govori o kmetstvu onako kako ga Dubrovčani shvaćaju. Malo je pisaca koji pišu kmeti, kmetinstvo. Budući da i u Zadru kmet nije vezan uz zemlju (glebae adscriptus), niti nad njim gospodar vrši sudsku jurisdikciju, a rabota na alodiju (zgonu) kao i dubrovački kmet, mogao bi netko predložiti da se i za njih upotrebljava izraz kmeti, kmetinstvo. Zbog toga sam radije ostao uz izraz kmet, kmetstvo kad se radi o agrarnim odnosima u Dubrovniku. Što je N. Klaić pridonijela ovoj diskusiji? Nije donijela nijedan nov dokument niti dala novu ideju. Prihvatila je argumentaciju o pojavi kmetstva (sic!) u Dubrovniku koju je donio Roller, dajući ugovorima koje je on označio kmetski karakter. Kasnije u istom članku je tu istu formulaciju, zajedno sa Rollerom, prihvatila kao oznaku kmetinstva, htijući time tobože zanijekati kmetske proizvodne odnose u Astareji. Moje dokumente koji su najbliži dubrovačkom pravnom shvaćanju kmetstva proglasila je zakupničkim ugovorima, odnosno težačkim! Pri tome nije iznijela nijedan vlastiti primjef da bi pokazala što bi se imalo shvatiti kao kmetstvo u Dubrovniku, odnosno koji su to elementi potrebni da bi se jedan ugovor sa dubrovačkog područja mogao proglasiti kmetskim. U nijekanju postojanja kmetstva u Dubrovniku N. Kl. nije usamljena. U XIX st. kad se rasplamsala borba kod nas oko agrarnih reformi i ukidanju kmetskih odnosa i obaveza ne samo u Hrvatskoj nego i u Dalmaciji, pa i u Dubrovniku, pristaše starog stanja da kmetovi i dalje rabotaju, daju darove, a polovnici polovicu priroda, da se neposrednim obrađivačima ne smije dati zemlja i kuća, govorili su kako u Dubrovniku 295