ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 288

Naročitu proturiječnost predstavljaju ove njene rečenice koje slijede: »I kao da Zadar i Split i druge dalmatinske općine nisu, mutatis mutandis, imale isti razvitak društva i gospodarstva, pa ponekad i tok političkih zbivanja uobičajilo se samo dubrovačku općinu nazivati već u ranom srednjem vijeku državom ili kasnije republikom. I što se više neki autori udubljuju u dubrovačku problematiku, to im raste uvjerenje o izdvojenosti agrarnog i društvenog razvitka starog Dubrovnika« (237). »Prema tome, pomoću zadarskih kmetskih ugovora se ne može opovrći nego naprotiv može se dokazati »osobita dubrovačka posebnost« (273). »Stoga dubrovačke agrarne odnose valja i dalje promatrati u sklopu dalmatinskog agrara i posebno težaštine. I ne smijemo prema izuzecima stvarati zakon ili pravilo« (273). Kako to N. Kl. zamišlja. Jedanput se Dubrovnik ne smije izdvajati u agrarnom i društvenom razvitku od Zadra, drugi put je dubrovačko kmetstvo »osobita dubrovačka posebnost«, treći put dubrovačke agrarne odnose treba promatrati u sklopu dalmatinskog agrara. Evo nekoliko rečenica koje je izrekla o Rollerovom radu: »Roller čini nesumnjivo dobro kad na jednom ugovoru iz 1355 g. pokazuje zašto ga smatra kmetskim« (241). »Uza sve to ističe jednu od bitnih karakteristika kmetstva: kmetstvo se uvijek veže uz najam kuće i vrta, a prema nekim ugovorima kmetu se može mjesto kuće dati stoka« (242). »U nevolji bismo mogli, kao i Roller, kazati da su u ovom ugovoru sačuvani elementi kmetskog ugovora ili odnosa, ali čini nam se da se takvim tumačenjima daje prevelika važnost sporednim obavezama. Rollerov pokušaj da takve ugovore definira i nazove kmetinskim — a ne kmetskim — je doveo do zabune jer bi to »kmetinstvo« trebalo da bude nešto što nije ni kmetstvo ni težaština« (269). »S druge strane, i Roller ustraje na definiciji »kmetinstva« koje se »uvijek veže uz najam kuće i vrta«, tako da je primoran istovremeno i zanijekati i konstatirati postojanje kmetinstva na Astareji« (270). »Uvjerena sam, kao i Roller, da na području dubrovačke astareje prema dosad poznatim podacima nije bilo kmetstva« (273). Dakle, N. Kl. najprije povlađuje svim Rollerovim argumentima kojima on izvodi svoje zaključke o postojanju kmetstva u Astareji, da bi na kraju zaključila 4a nema kmetstva! V U svakom radu moraju biti do kraja jasni pojmovi o kojima se raspravlja i piše. Tako je i u slučaju pojave kmetstva u dubrovačkoj Astareji. Dužni smo znati: 1) što se u Dubrovniku smatra kmetski odnos? Kako Dubrovčani definiraju pojam kmetstva na svom području; i 2) kad se tako definirano kmetstvo javlja? U obrazloženju tih dvaju pitanja poslužit ćemo se opširnijim izvodima tekstova od kojih su neki već poznati, ali ih donosimo zbog cjelovitosti. Odgovorimo na prvo pitanje. Godine 1815. bivši tajnik Dubrovačke Republike Baro Bettera predao je generalu Teodoru Milutinoviću, austrijskom vojnom i civilnom guverneru Dubrovnika i Albanije izvještaj na francuskom jeziku o ustrojstvu 288