ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)
Strana - 191
npr., sva ona poglavlja iz originalnih dokumenata u kojima se govori o religiji svrstana u razdio »2« i unutar njega po shemi univerzalne decimalne klasifikacije; svi odlomci koji se mogu dovesti u vezu s biografijom nekih ličnosti bili bi zabilježeni u razdjelu »9« pod »92« po abecednom redu imena tih ličnosti. Nadalje je moguće prezentirati indeks po pravilima facetne klasifikacije, ili koje druge što pretendira na univerzalnost (npr. klasifikacija pomoću semantičkih polja). No sve su te klasifikacije, pogotovo u društvenim naukama, rijetki gosti, a neke od njih još su u fazi ispitivanja i s nekim neriješenim problemima oko grafičkih prikaza u dvije dimenzije. Shematski prikaz leme (odlomka) u indeksu, posvećene jednom pojmu, jest ovakav: , Naziv pojma, osobe... Tumačenje i objašnje- Brojevi stranica na konje, bliža odredba ime- jima se spominje ta na osoba ili naziva osoba, taj pojam, dotičnog pojma U indekse dolaze pojmovi i osobe iz predgovora, samog teksta objavljenih izvora i iz naučnoinformativnog (kritičkog) aparata. Kod imena i naziva osoba i pojmova iz teksta izvora moraju se uzeti u obzir svi postojeći grafijski likovi, a kod onih iz predgovora i kritičkog aparata dovoljna je samo standardna grafija. Ako se nazivi ili imena različitih pojmova ili osoba pojavljuju u istom glasovnom i grafijskom obliku (glase i pišu se jednako), treba svakome dodati takvu distinktivnu karakteristiku koja će čitaoca nedvosmisleno informirati o kojem je čovjeku ili o kojoj stvari riječ. Npr., iz latinski pisanih Zaključaka Hrvatskog sabora, sv. V (1743—1749), Zagreb 1966: Praesidium (tvrđava) .... Praesidium (predsjedništvo) .... U sasvim izuzetnim slučajevima, kad je arhivska građa što se objavljuje malena, mogu se indeksi ličnih imena, geografskih pojmova i predmeta združiti u jedan. Razlikuju se tzv. »kratki« i »prošireni« indeksi. »Kratki« su oni u kojima objašnjenje natuknice nije duže od 4—5 riječi. Ako je to tumačenje od 6 ili više riječi, indeks se može nazvati »proširenim«. U objašnjenju se moraju navesti takve oznake zabilježene osobe, geografskog naziva ili predmeta koje omogućavaju točnu identifikaciju. Imena i pojmovi uvrštavaju se u indeks u nominativu. Objašnjenje treba od natuknice odijeliti zarezom. Ako izdanje ima više svezaka, označuju se uz brojeve stranica u indeksu i svesci, i to rimskim brojem. Uz natuknice koje dolaze samo u kritičkom aparatu (napomenama, kronici događaja itd.), štampaju se brojevi stranica kurzivom. Dešava se da se na nekoj stranici govori o nekoj osobi ili o nekom pojmu, a da se oni izrijekom ne spominju. U indeksu treba, međutim uz imena tih osoba ili nazive tih pojmova zabilježiti i brojeve takvih stranica, po mogućnosti s kakvim znakom koji će čitaoca upozoriti da je pojam na toj stranici »rekonstruiran«. Npr. u VIII knjizi zaključaka Hrvatskog sabora, str. 242: »excorporando e statu, provinciali .... ter191
