ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 18

* * * Veća skupina dokumenata koje objavljujemo odnosi se na zbivanja oko seljačke bune 1567 —1568 na susjedgradsko-stubičkim posjedima. Tu smo bunu dosad poznavali na temelju pisma provizora Gerdaka od 11. IX 1567. i njegova memorijala od 21. I 1568.

5 Novi dokumenti razjašnjavaju kako je došlo do zakupa i rekomutacije crkvene desetine, što je izazvalo seljačku bunu. Naš raniji prikaz tih događaja nije potpun.

6 Novi dokumenti pokazuju da je inicijativa za zakup desetine potekla od provizora Gerdaka u svibnju 1567. godine. Komora je 26. V 1567. obavijestila vladara da je Gerdak započeo pregovore o zakupu desetine i da će njeno komutiranje u naturalni oblik osjetno povećati vlastelinske prihode. Komora je ujedno tražila da se Tahyju zabrani miješanje u pobiranje desetine na dijelu vlastelinstva koji pripada fisku. Vladar je 17. VI 1567. usvojio prijedloge Komore i Gerdaka o zakupu i rekomutaciji desetine. Bilješka u protokolu komorskog vijeća od istog datuma pokazuje, međutim, da je Tahy sa Zagrebačkim kaptolom već pregovarao o zakupu cjelokupne desetine na susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu.

7 Tek na intervenciju provizora Gerdaka i komore Zagrebački kaptol je pristao da o zakupu pregovara s oba suvlasnika. Poznato je da su se ti pregovori otegli zbog nesuglasica između Tahyja i Gerdaka i otpora seljaka koji su podnosili izjave protiv njene rekomutacije. Borba između Tahyja i Gerdaka oko zakupa desetine poznata je iz ranije objavljenih dokumenata. Tim se dokumentima sada pridodaje dopis Ugarske komore od 24. VII 1567. i Gerdakovo pismo od 7. VIII 1567. Objavljujemo također ugovor o zakupu desetine koji je 2. VIII 1567. sklopljen između Zagrebačkog kaptola i susjedgradsko-stubičke vlastele. Pismo provizora Gerdaka od 7. VIII 1567. pokazuje da je pobiranje desetine u naturi već na samom početku izazvalo poteškoće. On je predlagao da se zbog povećavanja opterećenja desetinom smanje neka druga podavanja susjedgradsko-stubičkih kmetova. Ugarska komora nije prihvatila njegov prijedlog. U dopisu od 13. VIII 1567. tražila je da se desetina vina i žitarica pobire u naravi, ali »ipak bez prevelikog opterećivanja bijednih podložnika Njegova Veličanstva«. Provizor Gerdak, dakako, nije mogao pobirati desetinu u naravi, a da to istodobno ne bude novo opterećivanje kmetova. Ranije smo prikazali kako je provizor Gerdak 11. IX 1567. tražio da se pobunjenim susjedgradsko-stubičkim kmetovima pošalje kraljev »strogi nalog« koji će ih umiriti i navesti da na novi način plaćaju desetinu. Komora je, međutim, odustala od intervencije vladara. Seljacima je 17. IX 1567. upućeno pismo u ime Komore u kojem im se prijetilo da će, ako se odmah ne umire i ne pristanu davati desetinu u naturi, svi izgubiti glave i imovinu. Poznato je da taj nalog nije umirio seljake. Kako su kmetovi ustrajali u otporu i buni, Ugarska je komora 24. XI 1567. zamolila da protiv njih istupi vladar. Kmetovi su se tada žalili, da su, osim nove desetine, opterećeni novom i neuobičajenom tlakom, plaća5 Arhivski vjesnik VII—VIII, 243 — 244, 250 — 251. 8 J. Adamček, Prilozi povijesti seljačke bune 1573, Radovi Filozofskog fakulteta. Odsjek za povijest V, Zagreb 1968, 72—74. 7 Arhivski vjesnik XIII, 491—492. 18