ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)
Strana - 19
njima daća i poreza i davanjem desetine jarića. Komora je pobijala njihovu žalbu i tvrdila da nisu opterećeni nikakvim novim daćama, osim što im je nametnuto davanje desetine u naturi — »na način i po običaju koji primjenjuju zemaljska gospoda«. Tvrdnja da se desetina rekomutira »na način i po običaju koji primjenjuju zemaljska gospoda«, potvrđuje naš zaključak da je rekomutacija crkvene desetine u drugoj polovici XVI stoljeća postala općenita i raširena pojava . Kralj je 11. XII 1567. naredio pobunjenim susjedgradsko-stubičkim kmetovima da obustave bunu i da su dužni davati desetinu u naravi. Okolnosti seljačke bune pokušao je protiv Gerdaka iskoristiti Franjo Tahy: 3. XII 1567. optužio je Gerdaka da je nemaran prilikom ubiranja desetine. Seljačku bunu protiv rekomutacije desetine ugušio je, kako smo prikazali ranije, Franjo Tahy uz pomoć odreda iz Štajerske. No, sigurno je veliku ulogu u prestanku te bune imala i odluka kralja Maksimilijana II da se obustavi pobiranje desetine u naravi. Vjerojatno na molbu seljačke deputacije kralj je 23. I 1568. opozvao odredbe o pobiranju desetine u naravi i odredio da se prikuplja na »stari način«, tj. da se otkupljuje novcem. - * * * Dio dokumenata koje objavljujemo odnosi se na sukobe između Franje Tahyja i komorske uprave na susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu. O sukobima i borbi Tahyja i provizora Gerdaka već je objelodanjeno dosta dokumenata. 8 Na temelju njih ü su sukobi prikazani i ocijenjeni. 9 Nova građa ne mijenja tu ocjenu, ali u sam prikaz međusobnih sukoba unosi nove podatke. Iz njih se, npr., vidi da su sporovi Tahyja i komorske uprave započeli već u jesen 1566, odmah nakon dolaska Gerdaka u Susjedgrad. Sadržaj sporova između Tahyja i komorske uprave poznat je iz dokumenata koji su već objelodanjeni. Dokumenti koje sada objavljujemo samo nadopunjuju katalog tih nesporazuma. Novi dokumenti pokazuju da Ugarska komora nije imala uvijek jednak stav prema borbi njenih službenika s Franjom Tahyjem. Gerdakove molbe za intervenciju redovito su ostajale neriješene, a komisije koje su ispitivale uzroke sukoba nisu pridonijele njihovu otklanjanju. Naredba Ugarske komore od 13. V 1568, kojom se Gerdaku zabranjuje izazivanje sukoba s Tahyjem, pokazuje naklonost Komore prema Tahy ju i označava slabljenje Gerdakova položaja na vlastelinstvu. Nekoliko novih dokumenata odnosi se na pitanja Tahyjeva zakupa fiskalnog dijela vlastelinstva. Najvažnije isprave o tom zakupu već su objavljene. 10 Dokumenti koje sada objavljujemo pokazuju da je pitanje izdavanja fiskalnog dijela susjedgradsko-stubičkog vlastelinstva u zakup bilo prisutno u čitavom razdoblju komorske uprave tim posjedima. Ban Petar Erdödy nastojao je još 1566. dobiti u zakup kraljev dio tog vlaste8 Arhivski vjesnik VII—VIII, 207—209, 211—223, 229—233, 241—244, 250—255, •260—261,, 263. * J. Adamček, Prilozi povijesti seljačke bune 1573, Radovi Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Odsjek za povijest VI, 1968. 56—60. "> Arhivski vjesnik VII—VIII, 262—272. 19
