ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 182

starijih spisa, uobičajio poredak godina-mjesec-dan. Eventualno postojeći drugi originalni datumi spisa (npr. po francuskoj revolucionarnoj eri) pre­zentiraju se u okruglim zagradama poslije datuma po gregorijanskom kalendaru. Datum službenih spisa može biti višestruk: datum sastavljanja ili odobrenja koncepta, datum nastanka čistopisa, datum potpisivanja, datum ekspediranja, itd. U egdotičkim instrukcijama na bazi kojih je ostvarena ova radnja spominju se uglavnom datum potpisivanja dokumenta i da­tum njegova ekspediranja kao mjerodavni, tj. oni će se reproducirati u zaglavlju, a ako su spisi u izdanju arhivske građe poredani po krono­loškom kriteriju, odredit će se na osnovu tih datuma mjesto spisa u zborniku građe. Ako je spis publiciran u novinama, a ne sadrži drugih datuma ili indicija o vremenu kad je nastao, smješta se i datira po datumu izlaska dotičnog broja novina, što se komentira u napomeni. Dokumenti koji su postigli svoju punu snagu tek danom izglasavanja ili prihvaćanja u nekom parlamentarnom tijelu i si. datiraju se danom prihvaćanja. Izvorna arhivska građa koja je nastajala duže vremena — npr. dnev­nici — dobiva u zaglavlju obadva svoja datuma, dakle početak i kraj nastajanja. Ako je iz takve građe objavljen samo jedan izvadak, koji se, recimo, odnosi samo na jedan dan, metnut će se u zaglavlje samo datum tog izvatka (poželjno je u komentaru reći koji je vremenski raspon cije­log dnevnika ili slične arhivalije). Dnevnici i drugi spisi koji imaju datum početka i datum završetka smještaju se u zbornik građe u pravilu prema konačnom datumu, ali ako okolnosti to zahtijevaju, mogu biti smješteni i prema početnom ili kojem drugom datumu (npr. događaja koji se u njima opisuje). Približni ili analizom ustanovljeni datum stavlja se u uglate zagrade. U vojnim ili diplomatskim dokumentima može biti značajan i sat, pa čak i minuta, kada su napisani; u tom slučaju, ako su nam sat i minuta nastanka spisa poznati, navode se i oni uz datum, 105 Dokumenti nastali do g. 1918. u državama gdje je vrijedio stari (julijanski) kalendar datiraju se po tom kalendaru, a u zagradi se može dodati datum po novom (gregorijanskom) kalendaru. Treba točno znati kojeg je mjeseca i dana u pojedinoj državi stupio na snagu novi kalendar. U predgovoru ili napomenama treba reći da li je dvojno datira­nje provedeno kod svih dokumenata ili samo kod nekih. Približno dati­rani dokumenti redaju se u zbirci izdane arhivske građe iza dokumenata s istim takvim sigurnim datumom. 106 U zaglavlje treba poslije uvrstiti i datum događaja zbog kojega je spis uvršten u zbirku, ako taj datum nije isti kao datum postanka spisa. 85. MJESTO NASTANKA DOKUMENTA. Ako se naziv mjesta u ko­jem je dokument sastavljen kasnije promijenio, navodi se u zaglavlju onaj naziv koji je vrijedio u doba nastanka dokumenta, a u napomeni se ukazuje na današnji (ili poznatiji) naziv istog mjesta. Primjer iz građe 1OT Primjera za sat nastanka pisma u zaglavlju ima kođ Račkoga, u građi za povijest seljačke bune 1573, Starine VII (1875). 104 No ako slijed događaja zahtijeva obratno, poredat će se spisi po logici razvoja događaja. Približno datiranje se obrazlaže. 182

Next

/
Thumbnails
Contents