ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 178

Naročito se rado izdaju izvodi iz protokola i zapisnika, jer se te vrste spisa većinom odnose na više predmeta. No donose se i izvodi iz svezaka korespondencije, novina, pisama, vijesti, rezolucija, zapovijedi, dnevnika i uspomena, i to osobito u naučno-popularnim izdanjima. 76. NAČELA PUBLIKACIJE IZVODA. Uz izvod iz nekog dokumenta objavit će se i potpisi (i druge oznake ovjere) koji se odnose na cijeli taj spis. Ako se u jednom te istom dokumentu istovremeno govori i pozitivno i negativno o nekom pitanju, ne smije se kao izvod objaviti samo onaj odlomak koji sadrži negativan odnosno pozitivan sud. U takvom slučaju treba objaviti ili cijeli spis ili sve relevantne odlomke. Ako naš zbornik građe obrađuje nekoliko tema, i to u svom prvom razdjelu jednu temu, u drugom drugu itd., a namjerimo se na dokument koji govori o svim tim temama, nećemo odgovarajuće izvode iz njega objavljivati odijeljeno u pojedinim poglavljima, nego ćemo takve spise staviti ispred prvog poglavlja, pod naslovom »opća pitanja«, i objaviti ih u cijelosti ili bar zajedno sve one njihove dijelove koji se odnose na tematiku našeg zbornika arhivske građe. (U naučno-popularnim izdanjima ne moramo se obazirati na ovu zabranu). Unutar rečenice ne smije se skraćivati tekst. Ne smiju se spajati sadržaji dvaju dokumenata. Izbor dijelova spisa za publiciranje ne smije narušiti osnovni smisao spisa (tj. ne smijemo manipulirati s citatima). U zaglavlju takvog izvoda mora biti nedvosmisleno rečeno da se radi o izvodu. Ispušteni dijelovi teksta naznačuju se točkicama (...), a njihov sadržaj se ukratko opisuje u napomenama. Ako su dijelovi teksta ispušteni iz izdanja zato što su već objavljeni kao dio nekog drugog spisa, ukazuje se u napomeni koji je to drugi spis i gdje se on može naći. U predgovoru izdanja treba objasniti kojim smo se metodama rukovodili pri izabiranju onih dijelova teksta pojedinih dokumenata . koje smo objavili (tj. kojom metodologijom smo napravili naše izvode). 77. EKSCERPT KAO SPECIJALAN OBLIK IZVODA. Friedberg

95 kaže da je ekscerpt takav izvod iz dokumenta koji rezimira tekst i smisao dokumenta izrazima iz njega samog.

96 78. TABELE. Često je, s obzirom na planiranu namjenu našeg izdanja historijskih izvora, dovoljno da korisnicima prezentiramo samo neke podatke iz originalnih spisa, i to u obliku tabela. Takve tabele dijeli Kozlov (o. c.) u 1) dokumentarne (izdavač u njima točno reproducira sadržaj pojedinih dijelova spisa) i 2) sažete ili sumarne (izdavač u pojedine rubrike unosi već gotove sume dotičnih numeričkih podataka iz spisa, tj. mi kao čitaoci ne vidimo koji numerički ili drugi podatak stoji u pojedinom dokumentu). Problematikom izdavanja građe u obliku tabela pozabavio se B. G. Litvak.

97 On nas upozorava da se neki postulati egdotike ne smiju mehanički primijeniti na statističke izvore, jer onda nećemo postići očekivani naučni efekt. Pod »statističkim izvorima« ne smijemo podrazumijevati samo one spise koji već sadrže neke »gotove« brojke, nego i sve one kojih se sadržaj može prikazati brojčano i organizirati u tablicu. 95 o. c, str. 30. 96 Poznajem, na žalost, samo jedan značajniji primjer takve publikacije, ali i on se odnosi na razdoblje prije 1526. To je Zsigmondkori oklevéltâr E. Malyusza. 97 O nekotoryh priemah publiJcacii istočnikov statističeskogo haraktera, »Istoričeskij arhiv« 1957, br. 2, str. 155—165. 178