ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 113

rana izrazima koji nemaju gotovo ničeg zajedničkog sa samim pisarom. Njegova osoba je ili anonimna ili je njegovo prisustvo sasvim nevažno. Sto se tiče kritičke metode s jedne strane diplomatičkih as druge narativnih izvora, metoda je sasvim različita, ali u pogledu prezentiranja bit će među njima mnogo zajedničkog, naročito u pogledu upotrebe raznih tipografskih znakova, ortografije, interpunkcije i upotrebe velikih i malih slova. Stoga će se mnogi elementi te zajedničke prakse naći u shemi jednog diplomatičkog dokumenta objavljenog po principima koje u praksi zastupa većina izdavača, bilo da se radi o pojedincima ili ustanovama. Zaglavlje Pošto je dokument dobio svoj redoslijedni broj po kronološkom principu, radi lakše opće kronološke orijentacije donijet će se mjesto i datum izdanja dokumenta. O tome nećemo ovdje govoriti jer je to pitanje detaljno obrađeno u članku I. Filipovića. Uglavnom se to pitanje svodi na to da ime mjesta (datum topicum) treba navesti po današnjem nazivu, a vremenski datum preračunati i označiti po gregorijanskom kalendaru. Problematična pitanja datuma treba pokušati objasniti ili označiti terminima za koje imamo sigurne podatke. Nema sumnje da regest predstavlja najvažniji dio zaglavlja. Općenito govoreći, on mora sadržavati bitni sadržaj dokumenta. Međutim, njegova opširnost ovisit će o vrsti edicije i o ličnom stavu izdavača prema dotičnom dokumentu, kao i o jeziku na kojem je dokument pisan. Ako je sadržaj dokumenta neki kupoprodajni ugovor, onda regest mora sadržavati imena stranaka, objekt kupoprodaje, cijenu i forum pred kojim se sklapa ugovor (notar ili locus credibilis). Takvu će shemu imati svaki drugi ugovor, i bit će karakteristična za tzv. privatne isprave. Ako treba regestirati javnu ispravu, onda će regest sadržavati ime autora, odnosno koncesora, destinatara i objekt iz dispozicije. Objekt je najčešće neki privilegij ili neka donacija. Ako je objekt neki posjed, navest će se sva imena, ukoliko je riječ o malom broju zemalja, ali ako se nabraja niz posjeda, onda će se navesti imena osnovnih posjeda, dok se čestice tih posjeda neće ni spominjati. Sastavljač regesta će nastojati da uz ime posjeda ili neke čestice donese iz dokumenta i pobližu geografsku oznaku distrikta, županije, sela ili grada, rijeke, brda ili neki drugi podatak po kojem se lako može locirati navedeni toponim. Identificirani lokaliteti donijet će se u njihovu današnjem obliku dok će se neidentificirani donijeti u obliku u kojem su u dokumentu. Ako je edicija takva da su dovoljni samo indikativni kratki regesti, takav se regest može sastaviti u bezličnoj formi s oznakom vrste dokumenta, npr. Prodaja neke kuće u Ninu, ili Reambulacija posjeda Donja Stubica i si. Ako dokument sadrži transumpt jednog ili više dokumenata, to treba svakako biti vidljivo u regestu, pa će se navesti kronološkim redom svi dokumenti s njihovim datumima. To često nalazimo u sudskim dokumentima, gdje se kao dokazno sredstvo citiraju pojedini dokumenti. Ako je moguće, bilo bi poželjno da se sasvim kratko specificira osnovni juridički karakter svakog transumiranog dokumenta, ali ako je to komplicirano, onda ćemo se zadovoljiti samo citiranjem, jer će se ionako na odg Arhivski vjesnik 113