ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 107

Tehnika i metodologija izdavanja ovisi u prvom redu o kriteriju po kojem je građa sabrana. Tu obično razlikujemo pet tipova. 1. Velike serije sabrane sistematski po kronološkom principu, koje obuhvaćaju veliko područje. To su u prvom redu razni diplomatički kodeksi. Takve su edicije dugoročnog karaktera i razumije se da se kriteriji ediranja mogu minimalno razlikovati, ali treba nastojati da se što više zadrži ujednačenost edicije. Takav je i Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Rad na daljim svescima odvijat će se uglavnom u skladu s principima osnivača serije. Ni u kojem slučaju neće se narušiti teritorijalni princip, koji je jasno izražen u samom naslovu, pa stoga nemaju nikakve osnove prigovori prvom svesku našeg Diplomatičkog zbornika, objavljenom 1967, da ne sadrži istarske dokumente kad znamo da današnje granice SRH nisu mogle predstavljati teritorijalni kriterij inicijatorima ove serije, već su pred očima imali ono naše područje koje je u bilo kojem razdoblju srednjeg vijeka bilo u sklopu onoga što se zvalo Regnum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Nastavak rada na objavljivanju daljih svezaka ovog Diplomatičkog kodeksa mora se nastaviti u okviru onih principa koji su postavili osnivači ove serije. Kada se jednog dana bude pristupilo sistematskom izdavanju istarske diplomatičke građe, bit će nužno izvršiti opsežne predradnje. To znači da će trebati najprije upoznati literaturu i izdanja u vezi s tom građom. Trebat će isto tako utvrditi odnos prema građi što je objavljena u Kandlerovu Codice diplomatico Istriano. S obzirom na to da se diplomatički materijal Istre nalazi razasut u našim, talijanskim i austrijskim arhivima, sabiranje tog materijala u ovom času naišlo bi na velike poteškoće. Uzevši u obzir činjenicu da se Kandier ovim materijalom možemo ipak kako-tako služiti, iako je prezentiran na način koji ima malo veze s naučnom metodom i principima čak i starijeg perioda egdotike, možda bi bilo korisnije da se objavi ona srednjovjekovna istarska građa koja se nalazi u našim arhivima i koja nije do sada objavljivana kao što su notarske imbrevijature, katastici, urbari i statuti. Redoslijed publiciranja zasnivat će se svakako na kronološkom principu, pri čemu treba voditi računa o tome da ta građa pokrije cjelokupni teritorij Istre. Ovo je, svakako, predmet za diskusiju, ali ne u pogledu dileme treba li pristupiti ili ne pristupiti tom poslu, već se samo postavlja pitanje metode. To treba svakako da bude ekipni rad, iz kojeg se ne smiju isključiti stručnjaci s terena. 2. Ako se radi o tematskim edicijama, priređivač će pomnjivo ispitati arhivski materijal koji može pružiti podatke o predviđenoj temi. U tu svrhu morat će dobro proučiti arhivske inventare, gdje može naći korisne informacije. Takve će edicije s obzirom na način izdavanja biti miješanog karaktera, tj. jedni će dokumenti biti doneseni u cijelosti, dok će drugi biti doneseni u kraćem ili širem ekscerptu. Vrlo dobar primjer tematske edicije nalazimo u izdanju J. Tadića Građa o slikarskoj školi u Dubrovniku.

33 Radovi Cvite Fiskovića s istog područja temelje se na građi koja je najčešće donesena u bilješkama. U pojedinim slučajevima bilo bi vrlo korisno posvetiti cijelu ediciju samoj građi. Nema sumnje da bi i pored rada Cvite Fiskovića jedna sistematska edicija građe o razvoju srednjovjekovne umjetnosti u Zadru bila veoma korisna i poželjna. Onaj tko se ; ' ' ''• I' 3î J. Tadić, Građa o slikarskoj školi u Dubrovniku XIII—XVI veka, I—II, Beograd 1952. 107