ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 307

VIJESTI SAVJETOVANJE DRUŠTVA ARHIVSKIH RADNIKA HRVATSKE I GODIŠNJA SKUPŠTINA OD 27. DO 30. X. 1970. U DUBROVNIKU Ovogodišnje savjetovanje imalo je internacionalni karakter, jer su mu prisustvovali predstavnici arhivskih službi iz susjednih zemalja Austrije, Italije i Mađarske, i to: dr. H. L. Mikoletzki, generalni direktor Austrijskog državnog arhiva, dr. F. Posch, direktor Štajerskog pokrajinskog arhiva, dr. Jona, direktor Tršćanskog arhiva, dr. Tucci, soprintendente archivistico, Trst i A. Degré, direktor Arhiva Zaladske županije. Prvog dana Savjetovanja učesnici su upoznati s radom Historijskog arhiva Dubrovnika referatima koje su podnijeli dr. Vinko Foretić: »Dosadašnji rezultati i daljnje potrebe izdavanja arhivskih izvora Historijskog arhiva u Dubrovniku i ostalih povijesnih vrela« i direktor Mate Kapović »Historijski arhiv u Dubrovniku«. Poslije održanih referata učesnici Savjetovanja zajednički su pregledali Historijski arhiv u Dubrovniku, Muzej Dubrovnika, Franjevački i Dominikanski samostan. Drugog dana Savjetovanja radilo se u dvije sekcije. Prva sekcija razmatrala je tekuće probleme arhivske službe, a druga sekcija razmatrala je probleme vezane uz objavljivanje arhivske građe. U prvoj sekciji podnesena su tri referata. Stjepan Bačić, viši arhivist Arhiva Hrvatske, referirao je o »Evidenciji arhivskog materijala izvan arhiva s osvrtom na vrste i sadržaj evidentiranog materijala«. Više diskutanata stavilo je težište na evidentiranje arhivske građe crkvenih arhiva, te iznijelo probleme koji se odnose na pomanjkanje kadra u arhivskim ustanovama za taj rad, potrebu vanjskih suradnika, a postavljen je i zahtjev da Fond za unapređivanje kulturnih djelatnosti osigura veća materijalna sredstva za poslove evidencije arhivske građe izvan arhiva. Na pojedinim crkvenim područjima postojala je dobra suradnja sa crkvenim uredima, dobivani su i popisi arhivske građe, dok je na drugim područjima isti posao obavljan mnogo teže. Bilo je prijedloga da se takva građa i mikrofilmu je, no taj 'rad ne bi bio od pune vrijednosti u koliko se prije snimanja arhivski materijal ne bi sredio. Danica Božić, viši arhivist Historijskog arhiva u Splitu, podnijela je referat »Obiteljski arhivi, njihovo sređivanje i naučna obrada« razrađen na temelju najnovije arhivske literature raznih autora i vlastitog iskustva. U diskusiji je istaknuto sve veće značenje koje se pridaje obiteljskim arhivima, no pošto su individualnog karaktera, primjena iznesenih principa rada na toj arhivskoj građi vršit će se od slučaja do slučaja. Ne treba gubiti iz vida niti činjenicu da su ti arhivi često puta bili i sređeni od pojedinog člana obitelji, no u skladu s obiteljskim potrebama. Nekoć su bili vrlo cije307