ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 308

njeni plemićki arhivi, a danas arhivi političara, no ne samo od Arhiva, već i od trgovaca starinama, koji često izvuku najvredniju dokumentaciju prije nego li preostali dio dođe u Arhiv. Krešimir Nemeth, viši arhivist Historijskog arhiva Zagreba, nije u svom referatu »Mjesto arhiva u sistemu dokumentacije« imao namjeru da dade gotove prijedloge i rješenja, već je želio samo upozoriti na sve posljedice koje proističu iz tehničkog napretka u stvaranju sve novijih i novijih vrsta dokumenata, kao i na ulogu posebne dokumentacione službe pojedinih imalaca arhivske građe. TJ zajedničkom nazivu teme druge sekcije »Objavljivanje arhivske građe — načela kritičko-naučnog objavljivanja historijskih dokumenata« obuhvaćena su četiri referata: Jakov Stipišić i Miljen Šamšalović, viši stručni suradnici Historijskog instituta JAZU u Zagrebu, Objavljivanje arhivske građe do XVI stoljeća; Ivan Filipović i Mato Krizman, arhivisti Arhiva Hrvatske, Objavljivanje arhivske građe od XVI do XVIII. st.; Marijan Rastić, Objavljivanje novije i najnovije arhivske građe i dr. Nada Klaić, sveuč. prof. Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Današnje stanje i budući zadaci pomoćnih historijskih nauka u Hrvatskoj. U veoma obimnoj diskusiji obuhvaćene su sve strane problema objavljivanja arhivske građe od pojedinih konkretnih pitanja do određenih principijelnih pitanja, kao i problemi stručnog kadra za rad na objavljivanju arhivske građe. U nemogućnosti da se iznesu svi podaci, naznačit ćemo neka pitanja u kojima stavovi nisu bili jednaki, dapače ponekad su bili i suprotni, kao pitanja autentičnosti i razbijanju kartulara, pragmatizma u hrv. historiografiji, a napose su izneseni različiti stavovi u pogledu potrebe objavljivanja regesta ispred teksta isprava kao oni, koji ih potpuno odbacuju do onih koji traže da budu što iscrpniji. Postavljen je i zahtjev sa suvremenijim osvrtom na stanje hrvatske historiografije. Dobar dio diskusije bio je posvećen i kadru, koji bi radio na objavljivanju arhivske građe. Reduciranje pomoć. hist, nauka na drugom stupnju Filozofskog fakulteta u Zagrebu je promašaj, a i nastavni program je takav da srednjoškolski profesori nemaju interesa za rad u Arhivu ili za naučna istraživanja. Zato i u arhivima imade sve manje historičara. U stvaranju posebnih arhivskih škola i tečajeva, koji bi davali kvalifikacije, vidi se realnija mogućnost za usmjeravanje kadrova za rad u Arhivu odnosno u registrâturama. Trećeg dana Savjetovanja podnijeli su referate: Bernard Stulli, viši arhivist i direktor Arhiva Hrvatske u Zagrebu, »O valorizaciji i kategorizaciji arhivske građe« i Mirko Androić, viši arhivist i direktor Historijskog arhiva u Varaždinu »Međunarodne veze i daljnje unapređivanje suradnje Arhiva SR Hrvatske s arhivskim ustanovama u inozemstvu«. Iznoseći koncizno i sistematski temeljne postavke jednog od najsloženijih problema arhivske službe drug Stulli je također upoznao učesnike Savjetovanja što je dosada učinjeno na međunarodnom planu od strane UNESCO-a na polju spomeničkog blaga, te je ujedno izvijestio do kojih se rezultata došlo na sastancima, kada se govorilo o valorizaciji i kategorizaciji spomenika, koji spadaju neposredno pod Zavod za zaštitu spomenika kulture, kao i spomenika koji se nalaze u muzejima i galerijama. Na koncu referent se založio da se za rješavanje tih složenih poslova osiguraju i posebna materijalna sredstva, te da ova pitanja zauzmu više mjesta u našem zakonodavstvu. U svom referatu M. Androić izvijestio je o postojećim vezama arhivske službe i arhivskih ustanova SR Hrvatske, kao i Društva arhivskih radnika Hrvatske s inozemstvom, te ujedno predložio daljnji program razvoja i unapređenja te službe. 308