ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 278

za stjecanje imovinskih prava: diplome, privilegije, darovštine, oporuke, itd., te sve ostale koji su mogli utjecati na veličinu imovine, a čemu bi uzrok bila aktivnost članova obitelji, ili sticaj okolnosti. Tu on ubraja trgovačke, industrijske i uopće ekonomske operacje, kao i sve posljedice zakonodavstva u pogledu feudalnih i političkih promjena. U istu grupu on uključuje i spise koji su bili baza ugleda obitelji, a ti su bili vezani uz neka materijalna dobra. To bi bila i osnova za povijest obitelji. Iza toga bi došli spisi koji pokazuju u koje je sve svrhe obitelj koristila svoja dobra. To je uprava dobara, koja ujedno mora pokazati sve javne i privatne aktivnosti članova obitelji. Uz nju bi došla i korespondencija sređena kronološki po serijama. čistu administraciju dijeli Casanova prema posjedima, i to pokretnim i nepokretnim, a nepokretne posjede dijeli na gradske i seoske. Na kraj stavlja sve ono što pokazuje kulturu i ulogu obitelji u njoj: spise, zbirke, kodekse, otiske, kako od biblioteke, tako od muzeja. U dodatku bi došli arhivi drugih familija, sređeni istim redom kao i arhiv prve. Unutar serija Casanova preporučuje slaganje spisa kronološkim redom. U Casanovinoj šemi serije su vrlo široke, a naročito prva, zapravo ih.je premali broj, pa građa jednog bogatog obiteljskog arhiva ne bi došla dovoljno do izražaja, a posebno ne bi došle do punog izražaja trgovačke i privredne aktivnosti, koje nisu samo važne kao osnova za sticanje obiteljskog posjeda, nego i kao aktivnosti koje su imale upliva na ekonomski razvoj, a s tim i na civilizaciju dotičnog kraja. Drugi je plan dao bivši direktor Francuskih arhiva Charles Samaran.

1 Pošto je to dobro razrađen solidan plan, i koliko nam je poznato u literaturi stručnoj nije do sada objavljen, to ćemo ga pobliže objasniti. Samaran građu dijeli na četiri osnovne grupe, a unutar njih na veći broj podgrupa. U prvu grupu stavlia on uvodne dokumente i dokumente koji se odnose na arhiv i stare inventare. Druga grupa obuhvaća dokumente obitelji i dijeli se na tri podgrupe, koje su opet dalie razrađene. U prvoj podgrupi su spisi koji se odnose na cijelu obitelj, a sređeni su po vrsti: genealoška stabla, počasni naslovi, privilegije. Tu spadaju i registri odluka i naredaba, evidencije o kućnim troškovima i serije računa, pa korespondencija aktivna i pasivna. Konačno tu ubraja i parnice koje se odnose na obiteljske poslove, a protežu se na više od jedne generacije. U drugu podgrupu ove grupe, spadaju posebni, tj. lični spisi, a morali bi biti sređeni po licima u okviru generacija. U prvu generaciju dolazi glava familije sa svim članovima, osim onih koji mogu osnovati mlađu ili nezakonite grane, ti će doći kasnije. Iza toga dolaze snisi sina koji je glava familije poslije očeve smrti, i članova njegove obitelji, i tako dalje po generacijama. Samaran preporučuje da se u ovoj podgrupi u posebnim dosjeima složi korespondencija upućena pojedincima, kao i parnice koje su pojedina lica vodila, ukoliko nisu u ono doba učinjene posebne serije. 1 Ovu sam šemu dobila u Nacionalnom arhivu u Parizu i opširni rezime iste objavljujem dozvolom Direkcije Arhiva Francuske. 278