ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 246

drugog priloga. »Svrha je našeg priloga utvrditi: 1. što se definira kao kmetstvo u Dubrovniku i 2. kad se počinje javljati?«

56 Govoreći o literaturi do Rollera, a pogotovo o Rollerovu djelu i njegovoj definiciji kmetstva Lučić sebi dopušta netačnu interpretaciju tuđeg mišljenja kako bi ga, posve razumljivo, lakše pobio i zatim odbio.

57 Tako čini npr. s Rollerovom definicijom kmetstva. Budući da je Roller ustvrdio da su kmetovi »ljudi« zemljo vlasnika, Lučić, s namjerom da oduzme vrijednost njegovu mišljenju, kaže: »Izjave seljaka da će biti 'ljudi' zemljo vlasnika

. .. nisu uopće ni važne ni bitne za kmetski odnus u Dubrovniku«, jer je tobože »čovjek (homo) bila jedna kategorija liucfi u Dubrovniku najrazličitijeg društvenog položaja od kneza do kmeta«.

58 I tako samo zato što treba pokazati da je Roller pogriješio nastaje jedna nova kategorija ljudi u Dubrovniku o kojoj u izvorima nema traga, pa se ni sam Lučić ne trudi da svoju nasumce nabačenu tvrdnju potvrdi izvorima. Premda će to sam kasnije smatrati elementom kmetskog odnosa, tvrdi dalje, da »treći dio Rollerove definicije da će polovnici davati poklone i službu, samo djelomično spada u definiciju kmetstva. I kao da je doista pokazao da Rollerova definicija kmetstva »nije ispravna ni potpuna,« on odbija njegovo mišljenje kao neispravno.

59 Odbivši bez ikakva obrazloženja i Rollerovo mišljenje o uzrocima koji su doveli do pojave kmetstva,

60 Lučić misli samouvjereno da je našao druge, dakako, prave razloge, koji su uzrokovali pojavu kmetstva. I pošto je zamjerio Dinićevoj koja mu je tobože »uzela« ideju o utjecaju kuge na društvene i ekonomske odnose u Dubrovniku — 0 čemu će još kasnije biti riječ — on misli da je kuga »između ostalih razloga, utjecala na formiranje kmetstva u Dubrovniku i da se ono javlja u polovici 14. st.«.

61 No, kako još nitko, kaže Lučić dalje, nije donio ni jedan dokument kmetskog karaktera, donosi on »prave kmetske ugovore iz dubrovačke Astareje koji se javljaju u to vrijeme«.

62 I premda je ustvrdio da su to pravi kmetski ugovori, komentirajući prvog kaže da u »dokumentu imamo bitni elemenat kmetstva: dati obrađivaču komad zemlje, a zauzvrat tražiti rad na carini i poklone«.

63 No, niti je ovaj dokument »pravi«, niti ima »bitni element« kmetstva, jer je to težački ugovor s tipičnim težačkim uvjetima obradbe zemlje.

64 Osim toga. Lučić ne » N. dj., str. 215. 51 Donoseći jedan ugovor iz 1355 g. Roller ga naziva kmetskim zato Sto su »polovnici izjavili da će biti 'ljudi' vlasnika zemlje« i dodaje da se »dubrovački kmeti razlikuju ođ polovnika najviše po toj obavezi radne rente, koja nije bila ograničena u opisanom razdoblju« (str. 108). Namjerno sam donijela čitav Rollerov citat — koji je širi od definicije u zaključku — da upozorim na način Lučićeve interpretacije tuđeg mišljenja. Izostavivši Rollerovu posljednju rečenicu o tlaci kao najočitijoj razlici između polovnika 1 kmetova Lučić kaže: »U definiciji koju je Roller donio ispunjen je samo jedan uvjet kmetskog ugovora: zemljovlasnik daje kuću na svom imanju u kojoj će stanovati seljaci« (str. 217). Ali, nastavlja Lučić, »taj uvjet ne bi morao biti značajan, jer su se kuće običavale davati i polovnicima«, a upravo to je kazao i Roller. " Dokumenti o počecima, str. 217. 59 Ne samo da je Roller sam ustvrdio da su to nove obaveze »koje nose u sebi elemente kmetinskog odnosa« (str. 113) već je on po svoj prilici znao da se obrađivanje carina kao radna obaveza može javiti samo onda ako vlasnik ima carinu. Zato i jest kao bitno istakao da je to pojava radne rente uopće! 40 Premda je Roller, kako je naprijed pokazano, smatrao da na astareji »od XIII do polovice xrv st. nije bilo kmetstva«, da se otad razvija i to »zbog stjecanja novih područja i promjene društvene strukture grada«, Lučić grubo odbija njegovo mišljenje kao netočno, premda mu ne polazi za rukom dati bolje rješenje! 61 N. dj., str. 219. 42 N. mj. (potcrtala N. K.). 43 N. dj., str. 220. 44 Tekst ugovora vidi str. 222 246