ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 141

niti da ide, jer da ova država i onako ne bude dugo opstojala, jer da će doći republika, pa čemu bi onda pojedinac služio, a ovaj iskaz i ponovno potvrdio dne 21/VI. 1922. kod istog Suda, dodavši da se ovo zbilo u kolovozu 1921, a preslušan dne 14/III. 1925. pred g. sucem istražiteljem, te iskaze opozvao izjavivši ih neistinitima«.

15 Citirane upute državnog odvjetnika u Zagrebu od 18. VI 1925, ovako konkretizirane, a izdate svega 9 dana prije nastanka izvještaja državnog nadodvjetnika od 27. VI 1925. što ga u prilogu objavljujemo, nesumnjivo pomažu boljem razumijevanju tog izvještaja. 3. Sumirajući svoje pravno mišljenje i ocjenu u pogledu svih 15 inkriminacija, državni je nadodvjetnik, kako se vidi iz zaključka njegova izvještaja, utvrdio, da bi »jedino« kod prve (»Stupanje u Seljačku internacionalu«), četrnaeste (»Organiziranje bojovnih odreda«) i petnaeste inkriminacije (»Pregovori s mađarskom vladom«), kako on kaže: »predležali dovoljni sumnje razlozi za optužbu«. Za ostale je prešutno morao priznati da su neuvjerljive, a još manje dokazane. Vodeći dobro računa o željama i intencijama kraljevske vlade, odabrao je i predložio za optužbu navedene tri inkriminacije. Taj izbor svakako nije slučajan. Uz formalne razloge i obim prikupljenih »dokaza krivnje«, na sve te tri inkriminacije mogle su se primijeniti stroge odredbe Zakona o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi, a prva od njih tj. »Stupanje u Seljačku internacionalu«, imala je daleko šire značenje i trebala je odigrati mnogo značajniju ulogu. Čim je saznala za Radićev put u Moskvu beogradska je vlada, naime, i kod kuće i po inostranstvu razvila intenzivnu propagandu na temu: Radić i HRSS povezuju se sa Sovjetima, i uključuju se u »subverzivnu« — »prevratničku« djelatnost komunističke Rusije, a protiv europskog i svjetskog mira, poretka i civilizacije. Intenzivnom i kontinuiranom propagandom, izmišljanjima, tendencioznim tumačenjem, izvrtanjem činjenica i dramatiziranjem oko nekog rušilačkog »boljševizma — anarhizma« Stj. Radića i HRSS;

16

, željelo se 15 IHRP, ZB-S-ll/56, br. 239 16 Vladina, provladina, a i druga građanska štampa, vodila je intenzivno ovu kampanju od svibnja 1924. do srpnja 1925. god. Radićev »Slobodni Dom« češće spominje takve napade. Evo nekoliko primjera: — u br. 16 od 16. IV 1924, str. 6: Radikali, frankovci i si. šire laži, kako postoje »namire s vlastoručnim potpisom Stj. Radića na ogromne svote novca, koje da je on u Beču primio od Sovjetske Rusije«. — u br. 30 od 23. VII 1924, str. 6: »Sad i Pašić tuži Radića kao boljševika i to naravski u Londonu. Predobio je već na svoj način beogradskog dopisnika londonskog konzervativnog dnevnika 'Morning Post' i taj je napisao veliki članak pod naslovom: 'Uzbuna na Balkanu, pogibelj sveobćega požara'.« — u br. 31 od 30. VII 1924, str. 1—2, riječ je kako Pašić protura u engleskoj štampi članke u kojima se plaši Engleska, kako je Radić »preuzeo po odredbi sovjetske vlade vrhovno zapovjedništvo nad cielom revolucionarnom vojskom od Beča do Carigrada«. Jednako da Pašić rovari i u Rimu, Berlinu, Varšavi, Pragu, Pešti i Sofiji protiv HRSS. — u br. 52 od 24. XII 1924, str. 4—5: »Tobožnji dokumenat, koji bi imao biti ugovor između treće komunist, internacionale i HRSS priobćuje Pribičevićeva beogradska »Ree« od 18. prosinca. Taj tobožnji ugovor ima 20 točaka. Sve su jednako glupe 1 besmislene« . . . To je dato kao saopćenje Predsjedništva HRSS. — u br. 52 od 24. XII 1924, str. 5: »Sto predleži? »Obzor« od 19. XII ima uvodnik pod naslovom »Boljševizam i HRSS« i tu već po treći put u kratko vrieme tvrdi ovo: »Ali predleže Radićeve izjave da će tražiti i dobiti moralnu i materijalnu pomoć iz 141