ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)

Strana - 540

Rukovanju registraturnom građom pridaje se u DDR-u veliko značenje. Na svim nivoima obrazovanja arhivskog kadra to je važan predmet

8

. Pored toga što stručno rukovanje registraturnom građom služi neposrednom izvršavanju zadataka, ono olakšava posao i arhivistima kad građa jednom dođe u arhiv. Uredba govori i o procjeni i izlučivanju registraturne građe (Wertermittlung und Kassation), ali samo toliko da se naglasi vrijednost registraturne građe s obzirom na njeno društveno značenje, izj čega slijedi odluka o trajnom ili privremenom čuvanju, odnosno uništavanju. Prva provedbena odredba uz ovu Uredbu je: »Stvaranje državnih arhiva, arhivskih depoa i vanjskih stanica i nadležnost državnih arhiva od 25. lipnja 1965.«' Državni arhivi formiraju se od nekadašnjih glavnih zemaljskih arhiva i nekih zemaljskih arhiva, i to u Potsdamu za okruge Potsdam, Frankfurt (na Odri) i Cottbus; u Schwerinu za okruge Schwerin i Neubrandenburg; u Dresdenu za okruge Dresden i Karl Marx Stadt; u Weimaru za okrug Erfurt; u Greif

swaldu za okrug Rostock; u Leipzigu za okrug Leipzig; u Meiningenu za okrug Suhi; u Rudolfstadtu za okrug Gera. Od pet zemaljskih arhiva formirani su historijski arhivi: u Altenburgu, Bautzenu (Budišinu), Gothi, Greizu i u Oranienbaumu. Oni su podređeni onim državnim arhivima na čijem se području nalaze. Neki zemaljski arhivi postali su depoi Državne arhivske uprave, a neki su pripojeni državnim arhivima kao njihove vanjske stanice (Aussenstelle). Druga glava citirane provedbene odredbe nosi naslov Nadležnost arhiva. Njemački državni arhiv nadležan je za arhivsku građu centralnih organa i ustanova državnog aparata osnovanih nakon sloma fašizma 1945, centralnih organa i ustanova' nekadašnje njemačke države i Pruske, privrednih centralnih organa i ustanova prije 1945. Državni arhivi su nadležni za arhivsku građu organa i ustanova državnog aparata i privrednih organa na nivou okruga i socijalističkih poduzeća na tom nivou, ukoliko za njih nije nadležan arhiv poduzeća. Oni su nadležni za centralne, regionalne i mjesne organe i ustanove nekadašnjih pokrajina kao i regionalnih i mjesnih organa i ustanova nekadašnje njemačke države. Oni su uz to nadležni za privredne organe i kapitalistička poduzeća s regionalnim značenjem, uključivši ovamo i zemljišne posjede koji su ukinuti ili su prešli u narodno vlasništvo, ako za njih nije nadležan arhiv poduzeća. Historijski arhivi su nadležni za arhivsku građu koja je nastala na njihovu regionalnom području do 1945, odnosno do 1952. Njihovi fondovi ne mogu prelaziti tu granicu. Kotarski arhivi (Kreisarchive) su nadležni za arhivsku građu vijeća kotara postojećih od 1952. i njima podređenih organa kao i onih općina koje nemaju vlastiti arhiv. Gradski arhivi nadležni su za građu gradskih vijeća i njihovih ustanova i za građu gradskim vijećima podređenih poduzeća mjesne privrede. Arhivi poduzeća nadležni su za građu kombinata i velikih poduzeća koja su od posebnog značenja za narodnu privredu, uključivši njima srodna poduzeća kao i prethodna kapitalistička poduzeća. Ovdje treba napomenuti da su samo takvi arhivi u privredi konačni — »krajnji« (Endarchiv), dok su svi ostali arhivi poduzeća na nižim nivoima samo prijelazni arhivi, tj. oni vrše funkciju upravnih arhiva predajući arhivsku građu nadležnim arhivima. Tako su izbjegnuti pretjerani troškovi u privredi koja bi bila opterećena izdržavanjem većeg broja stručnih arhivara i ostaHm izdacima. Arhivi znanstvenih ustanova nadležni su za građu koja nastaje u istim ustanovama, njihovim institutima, akademskim društvima i udruženjima. Literarni 8 Vidi Botho Brachmann: Die Schriftgutverwaltung in Staat und Wirtschaft, Berlin 1965. 9 Erste Durchführungbestimmung zur Verordnung über Bildung von Staatsarchiven, Archivdepots und Aussenstellen, Zuständigkeit der staatlichen Archive, vom 25. juni 1965. 540