ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)

Strana - 541

arhivi nadležni su za ostavštine pjesnika, pisaca i umjetnika, kao i za umjetnička društva, saveze i udruženja. Filmski arhivi, foto-arhivi i tonski arhivi nadležni su za građu onih ustanova i organa pri kojima se osnivaju

10

. Upravni arhivi nadležni su za registraturnu, fotografsku i tonsku građu, koja više nije u tekućoj upotrebi, onih ustanova pri kojima se osnivaju, i to sve do predaje te građe državnom »krajnjem« arhivu. Ova vrsta arhiva naziva se u DDR-u međuarhivima (Zwischenarchive). Oni imaju ove zadatke: odabiranje, preuzimanje, smještaj i privremeno sređivanje registraturne građe; procjena vrijednosti, odnosno izlučivanje arhivski nevrijedne registraturne građe; pripravljanje registraturne građe za praktičnu upotrebu; nadzor nad rukovanjem registraturnom građom u odgovarajućm institucijama. Na koncu se u ovoj odredbi određuje nadležnost za arhivsku građu nedržavnog porijekla javno-pravnih organizacija, koje više ne postoje, saveza, udruženja, korporacija, zaklada i ostavština privatnih osoba. Za takvu građu nadležni su odgovarajući arhivi prema njenom centralnom, regionalnom i mjesnom značenju. Bilo bi potrebno kazati nekoliko riječi i o financiranju arhiva. Državna arhivska uprava financira one arhive koji su direktno njoj podređeni, a ostale financiraju državni organi i ustanove pri kojima su osnovani. Arhive poduzeća financiraju privredne organizacije, i ti arhivi, odnosno njihovi arhivari, najbolje prolaze u materijalnom pogledu. Predaja spisa upravnim arhivima Primanje nesređene građe nakon rata još je više otežavalo položaj arhivima koji su bili opterećeni drugim zadacima. Osnivanjem upravnih arhiva položaj se znatno popravio, a primanje građe regulirano je propisima koji su se nadovezali na Naredbu od 26. veljače 1951. Naredba od 17. lipnja 1965. preciznije je odredila funkciju upravnih arhiva a sva dotadašnja iskustva u primanju građe unesena su u nove Metodske upute za odabiranje i preuzimanje registraturne građe iz registratura u upravne arhive". Na osnovu tih uputa arhivar upravnog arhiva vodi jednu kartoteku koja mu služi kao evidencija pri preuzimanju građe, a sadrži podatke o registraturi, odnosno njenim odjelima ako sami imaju registraturu, datum osnivanja i reorganizacije, ukidanja tvorca registrature i oznaku pravnog nasljednika, adresu imaoca registrature i njegovih odjela koji su i sami imaoci registrature, popis nadležnih i podređenih ustanova. U kartoteci su i podaci o tvorcima onih registratura koje su obustavile djelatnost a čija se građa potpuno ili djelomično nalazi u upravnom arhivu. Upravni arhivari su u neprestanom kontaktu s imaocima registratura. Pri predaji građe oni utvrđuju s rukovodiocem registrature termine predaje. Rukovodilac registrature određuje koja će se građa predati i koji će je službenik pripremiti. U pripremanju građe sudjeluje i arhivar upravnog arhiva. Registratura je dužna odrediti do kojeg roka ostaje na službenu upotrebu ona građa za koju nisu posebno određeni rokovi čuvanja. Tehnički postupak predaje je slijedeći: registrature su dužne građu uloženu u registratore izvaditi iz njih i povezati u svežnjiće (Akteneinheit) do 6 cm debljine. Isti je postupak i pri slobodnom odlaganju spisa (nebušenih listova). Spisi se oslobađaju metalnih i 10 Među specijalnim arhivima spomenut ćemo Državni filmski arhiv osnovan 1955. u Berlinu. Taj arhiv naslijedio je dio fonda nekadašnjeg Reichsfilmarchiva, a redovito popunjava svoj fond djelima domaće i strane produkcije. 1967. izrađeno je za potrebe tog arhiva jedno od najmodernijih i najvećih spremišta na svijetu u blizini Berlina. Sličan značaj imaju Bildarchiv der Fotoabteilung des Allgemeinen Deutschen Nachrichtendienst — ADN kao i Rundfunkarchiv u Berlinu. 11 Grundregeln für die Erfassung und Übernahme von Schriftgut aus den aktenrührenden Stellen durch die Verwaltungsarchive-Staav 1966. 541