ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)
Strana - 539
privrede, u suradnji s organima i ustanovama državnog aparata, privrede i nauke. Ministarstvo unutrašnjih poslova preko Državne arhivske uprave ima rukovodeće zadatke, kojima utvrđuje: principe političkog, znanstvenog, tehničkog i organizacionog razvitka arhivske službe; plan i kontrolu provođenja zadataka; rješavanje arhivističke problematike; vođenje centralne kartoteke arhivskih fondova; izdavanje stručne literature i časopisa Archivmitteilungen 5 ; organizaciju visokog i srednjeg stručnog obrazovanja kadrova; međunarodnu znanstveno-tehničku suradnju na području arhivske službe. Državna arhivska uprava nadležna je za Njemački centralni arhiv, državne arhive, arhivske depoe, centralne tehničke radionice i stručne škole za arhivsku službu. Međutim, za centralne državne organe, ustanove državnog aparata, privredne organe, poduzeća i ustanove i znanstvene ustanove osnivaju se kotarski i gradski arhivi, arhivi poduzeća i upravni arhivi, arhivi znanstvenih ustanova, literarni, filmski, foto-arhivi i tonski arhivi. Oni su uvijek neposredno podređeni organima, poduzećima i ustanovama u kojima su osnovani, a stručni nadzor nad njima vrše državne arhivske uprave ili referada za arhivsku službu pri vijećima okruga, odnosno odjeli za arhivsku službu pri vijećima kotara. Treća glava Uredbe ima naslov Državni arhivski fond i u njoj se sva građa državnih organa i njihovih ustanova, privrednih organa, poduzeća i ustanova socijalističke privrede, znanstvenih ustanova, kao i građa iz prošlosti njemačkog naroda, proglašava državnim arhivskim fondom DDR-a, bez obzira na to da li se nalazi pohranjena u arhivima ili izvan arhiva. Državnom arhivskom fondu pripadaju uz to i ostavštine političara, naučenjaka i umjetnika koje su po njihovoj volji ili volji njihovih nasljednika prešle u državno vlasništvo, zatim kopije arhivske građe izrađene radi popunjavanja fondova, inventar, kartoteke, popisi i ostala arhivistička pomoćna sredstva. U državni arhivski fond uvrštena je građa fizičkih osoba ukoliko je vlasnici predaju državi na čuvanje. Država garantira neotuđivost državnog arhivskog fonda, a Državna arhivska uprava vodi kartoteku cjelokupnog fonda (Zentral -Bestandnachweis), u koju su državni arhivi dužni prijaviti svoje fondove. Arhivska građa iz povijesti njemačkog radničkog pokreta ne spada u državni arhivski fond, već se nalazi u arhivima SED-a (Sozialistische Einheitspartei Deutschlands), i to u Centralnom partijskom arhivu pri Institutu za marksizam i lenjinizam pri CK SED 6 i u okružnim partijskim arhivima. I rukovanje registraturnom građom dobilo je načelne postavke u četvrtoj glavi Uredbe. »Stručno rukovanje registraturnom građom u organima i ustanovama državnog aparata kao i u privredi stavlja uvijek na uvid informacije i dokumentaciju koje služe za izvršavanje zadataka. Ono predstavlja pomoć u stalnom poboljšavanju i usavršavanju rukovođenja, osigurava nadzor nad smještajem registraturne građe i omogućava stalni pregled, postojeće građe 7 . Organizacija rukovanja registraturnom građom utvrđena je u svim organima i ustanovama državnog aparata i u privredi prema jednom planu odlaganja (Aktenplan), za čije su uvođenje odgovorni rukovodeći organi državne uprave i privrede. 5 Stručni časopis »Archivmitteilungen« izlazi redovito svaka dva mjeseca. On tretira najaktualnija pitanja arhivistike i arhivske službe. Državna arhivska uprava redovito izdaje nova uputstva, smjernice itd. a također redovito donosi u posebnom izdanju prijevode članaka iz arhivistike iz stranih časopisa (Informationsdienst der Staav). * »Das Zentrale Parteiarchiv der SED« dijeli se na Odjel arhivalija do 1945, Odjel arhivalija nakon 1945, Odjel ostavština (Nachlässe), u kojemu se nalaze ostavštine najvažnijih ličnosti njemačkog radničkog pokreta, Odjel sjećanja, koji čuva pismeni i tonski materijal, i na Foto-arhiv, koji posjeduje preko 60 tisuća fotografija i mnoge filmove. 7 Verordnung über das staatlichen Archivwesen, § 9. 539
