ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)

Strana - 529

VIJESTI MEĐUNARODNI ARHIVISTIČKI STA2 U PARIZU 1970. GODINE O Međunarodnom arhivističkom stažu ili kako ćemo ga dalje nazivati samo Staž, pisano je u našoj stručnoj publicistici samo vrlo kratko.

1 Međutim, kako je Staž na visokom stručnom nivou, a ipak, iako teže, dostupan našim arhivistima, mislim da je korisno njegov sadržaj i organizaciju prikazati opširnije. Stage technique international d'Archives osnovan je 1949. god. kao dopuna studiju Visoke škole za arhivistiku i bibliotekarstvo École de chartes.

2 Staž je osnovala direkcija Francuskih arhiva da bi studenti spomenute škole, koji se žele posvetiti arhivistici, dopunili svoje znanje predavanjima iz arhivističke teorije i prakse, organizacije upravnih institucija, historije arhivistike u svijetu, te praksom i posjetama odgovarajućim institucijama kompletirali znanje za praktični rad u arhivskim institucijama bilo na novijoj bilo na starijoj građi. ' Dobrila Petrović, O Međunarodnom arhivskom tečaju u Parizu, Arhivist, 1955. br. 2, 128—129; Ljerka Plesa, Međunarodni arhivistički tečaj u Parizu, Arhivist, 1961, br. 2, str. 282—283. 2 Ecole des chartes osnovana je 1821. godine, a reorganizirana je 1846. Ona priprema studente za zvanje arhivista i bibliotekara. Škola se nalazi u jednoj od zgrada Sorbonne. Uprava škole se sastoji od direktora kojega imenuje Ministar nacionalnog odgoja između članova Savjeta za usavršavanje ili profesora škole. Savjet je tijelo koje se sastoji od 13 članova, a oni su iz redova najviših funkcionera visokog školstva, Uprave francuskih biblioteka, Uprave francuskih arhiva, te članova Akademije. Ovaj Savjet vrši patronažu nad školom. Studente na osnovu konkursa imenuje Ministar nacionalnog odgoja. Broj studenata ne smije prelaziti 25. Oni u pravilu moraju biti francuske nacionalnosti, biti mlađi od trideset godina i od školske spreme imati završenu maturu, međutim Ministar po obavještenju Savjeta može kandidata osloboditi uvjeta starosti. Stranci također mogu biti kandidati ove visoke škole pod istim uvjetima kao i Francuzi. U tom su slučaju imenovani preko broja, dobivaju diplomu arhiviste paleografa pod istim uvjetima kao i Francuzi. Ili u drugom slučaju njih imenuje Ministar po mišljenju Savjeta škole. U tom slučaju kandidat stranac ne mora polagati ispit po konkursu, niti su mu godine uvjet. Studenti spadaju u službenike pripravnike (»fonctionaire stagiaire«) i za vrijeme cijelog studija primaju plaću, koja im se u drugoj godini studija povećava. Ako žele koristiti položaj službenika pripravnika studenti potpisuju obavezu da će biti u službi države 10 godina, što, se računa od početka studija na École des chartes. Prijemni ispiti sastoje se od usmenog i pismenog dijela, a predmeti su slijedeći: latinski, njemački ili engleski, povijest i povijesna geografija Francuske do danas. Kod živih jezika nije u pitanju konverzacija, nego pravilan prijevod historijskog ili literarnog teksta, a kod usmenog dijela praktično poznavanje živog jezika. Kod kandidata vodi se računa i o jezicima koji su fakultativni, to su: starogrčki, talijanski, španjolski, portugalski, ruski i arapski. Studije na ovoj školi su besplatne. Program je slijedeći: Prva godina: paleografija, rimska filologija, bibliografija, srednjevjekovni latinski, bibliotekonomija i katalogizacija. 34 Arhivski vjesnik 529