ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)

Strana - 514

Beograd: grb uz male varijante dobar, boje dobre, osim vrata koja trebaju biti obojena naravnom a ne srebrnom bojom. Popratni tekst dobar, osim napomene 1807, a ne 1806. god. Dubrovnik: grb odgovara uglavnom pravilnom grbu. Povijesni podaci o Dubrovniku djelomično su pravilni, no svakako bi trebalo ukloniti pogrešni navod da je Dubrovnik bio »samostalna luka« i zamijeniti ga sa država. Autor bi nam trebao odgovoriti od kuda je uzeo podatak o podjeli grba sa feniksom u plavom polju koji da je podijelio Dubrovniku kralj Ladislav Postum g. 1456! Karlovac: grb Karlovca pravilno je donesen, osim polja u kojem se nalazi hrvatski grb. Broj kocaka je premalen 4X5 mjesto 5X5. One počinju pogrešno sa prvom srebrenom a trebale bi početi crvenom! Karlovac nije stari kraljevski grad nego tvrđava, koji je gradom postao tek g. 1781. Tumačenja značenja pojedinih likova u grbu su točna osim tvrdnje, da tvrđava prikazuje Dubovac (ne Dubovar!) kod Karlovca, dok ona faktično prikazuje sam Karlovac. Ljubljana: grb i popratni tekst su točni. Rijeka: grb koji autor donosi kao grb Rijeke je okljaštren grb tog grada iz talijanske ere (1924—1943). Od 1659. kada je grad od cara Leopolda I. dobio poveljom gradski grb, pa do god. 1924. (aneksija Italiji) u grbu Rijeke nalazio se dvoglavi carski orao kako je i pravilno navedeno u tekstu. Jednu od tih glava uklonili su Talijani, da bi time carskog austrijskog orla pretvorili u talijanskog Savojskog! Povijesni podaci o Rijeci potpuno su krivi, pogotovo tvrdnja da je Rijeka bila od 1679. do 1718. kao »posebno područje« pod Mađarskom (trebalo bi stajati: 1779—1818, 1822—1848 i 1868—1918!) Od g. 1969. gradski grb Rijeke (prema statutu) jest: u crvenom polju na zelenom podnožju leži vrč iz kojeg teče u more vođa (rijeka!). Split: Grb i popratni tekst su točni. Zadar: u ovdje navedenom grbu ima netočnosti u boji: mjesto plavog polja trebalo bi biti srebreno, a mjesto srebrenog konja trebao bi biti crni konj. Krovovi sporednih tornjeva su plave boje. Konjanik (sv. Krševan) drži desnom rukom koplje sa zastavicom koja nije crvena sa srebrenim križem nego srebrena sa crvenim križem. Popratni tekst je pravilan. Zagreb: autor je u ovoj knjizi donio stari grb Zagreba, onakav kakav nalazimo na pečatima od XIV stolj. na dalje, s jedinom razlikom što je zvijezdu i polumjesec, koji okružuju dvije sporedne kule grada, postavio mjesto u sredini, na uglove u vrhu štita, izostavivši i cvjetove koji ih okružuju u starom grbu. Od g. 1895. pa do danas u službenoj je upotrebi slijedeći grb: u modrom, na zelenom oblom tlu srebreni grad s tri kule, s kruništima, oblim ulaznim vratima sa polurešetkom i otvorenim vratima; svaka kula ima po jednu ključastu puškarnicu; s desna šesterokraka zlatna zvijezda, s lijeve srebreni polumjesec u rastu. Popratni tekst je pravilan osim tvrdnje, da je zid u doljnjem dijelu štita kasnijeg datuma što je krivo, jer se baš na najstarijim pečatima nalazi taj zid, koga nema na svim kasnijim grbovima grada Zagreba! Toliko o grbovima osmero gradova Jugoslavije koji su publicirani u ovoj ' knjizi sa željom da bi ove primjedbe doprinjele da se isprave ove očite po' greške u eventualnom drugom izdanju ove lijepe knjige! Pored već spomenutih gradova u tekstu su još kratko spomenute neke karakteristike u grbovima devet gradova u Jugoslaviji: Celja, Kikinde, Kotora, Maribora, Osijeka, Pirana, Pule, Rovinja i Siska. Bilo bi poželjno da bar neki od tih grbova uđe u novo izdanje ove knjige ako do njega dođe! B. Zmajić 514