ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)
Strana - 513
PRIKAZI — RECENZIJE JIRI LOUDA. EUROPÄISCHE STÄDTEWAPPEN. Genesis Verlagsanstallt Balzers 1969, 267 str. + 80 tabela. U Švicarskoj izišla je ova ukusno opremljena knjiga, kojom si je autor postavio zadatak da popularizira heraldiku evropskih gradova, koja je do sada bila u svojoj cjelini dosta zanemarena. Ova namjera je autoru i grafičkom uredniku Adâmeku, obojica češke narodnosti, potpuno uspjela. Autor je nakon uvoda, u kojem se najprije govori o postanku i razvitku gradskih grbova, dao vrlo instruktivan pregled o vrstama likova i njihovu značenju (str. 37—87) govoreći redom o građevinama, gospodaru grada, svecima i patronima grada, govorećim likovima, likovima koji se odnose na događaje ili legende, onima koji se odnose na zanimanje stanovnika, osobinama prirode, simbolima prava, slobode i vrlina, o grbovima s nejasnim likovima i o umnoženjima likova u grbu. Posebno je obrađeno pitanje gradskih grbova u vanevropskim zemljama. U likovnom dijelu doneseno je na 80 tabli 320 grbova evropskih gradova skoro svih evropskih zemalja. Grbovi su u boji vrlo ukusno i heraldički vrlo znalački izvedeni. Dok se sa lijeve strane (od str. 94—252) nalazi popratni tekst, na desnoj strani prikazana su po četiri gradska grba abecednim redom prema njihovom današnjem službenom nazivu (prije upotrebljavana imena odn. njemački nazivi nekih mjesta stavljeni su u podnaslov). Radi izjednačenja izvedbe svih ovdje prikazanih grbova doneseni su samo njihovi štitovi bez ikakvih drugih dodataka (kruna, nakita, čuvara grbova i gesla). 320 grbova koji su prikazani u ovoj knjizi sretno su izabrani iz niza grbova gradova Evrope. Za taj izbor, u koji su ušli ravnomjerno i objektivno izabrani grbovi najrazličitijih gradova Evrope, treba možda osobito zahvaliti okolnosti, da je autor član naroda koji se nalazi u srcu našeg starog kontinenta. Time je prvi put, pored obilja grbova gradova iz germanskog i romanskog područja, bez diskriminacije ravnopravno zastupano i slavensko područje (62 grada, od toga 22 ruskih, 17 poljskih, 15 Čehoslovačkih i 8 iz Jugoslavije, dakle 1/5 od svih grbova). Iz predgovora se razabire, da se autor poslužio suradnjom stručnjaka iz deset zemalja Evrope, od kojih se svojom potpunošću ističu skandinavske zemlje. Zanimljivo je odsustvo stručnih savjetnika iz Španije, Belgije, Luksemburga, Italije i čitave Srednje Evrope, te Balkana. Usprkos tome manjku grbovi najvažnijih gradova spomenutih zemalja dobro su zastupani u ovoj knjizi, likovi prikazanih grbova izrađeni su vrlo uočljivo s ukusnim bojama. U popratnim tekstovima dane su kratke napomene o povijesnom razvitku grada kojeg je grb ovdje prikazan. Ovdje ćemo se osvrnuti samo na grbove gradova Jugoslavije koji su publicirani u ovoj knjizi i na popratne tekstove koji se na njih odnose. U ovom djelu prikazano je slijedećih 8 grbova gradova Jugoslavije: Beograda, Dubrovnika, Karlovca, Ljubljane, Rijeke, Splita, Zadra i Zagreba. 33 Arhivski vjesnik 513
