ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)

Strana - 465

smjeraju noveliranju normi međunarodnog ratnog prava

1

; Tako je bilo i poslije drugog svjetskog rata. Usporedo s akcijom UNESCO-a, zapravo od njegova osnutka, a naročito u periodu 1952— 1954, na donošenju jedne suvremene konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju rata

2 —- koja je akcija, kako znamo, uspješno završena donošenjem poznate haške Konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba od 14. V 1954.

3 — svom urgentnošću nametnuo se i problem adekvatne valorizacije i kategorizacije spomeničkog blaga, kao jedan od glavnih preduvjeta primjene, odnosno pripreme za praktičnu provedbu spomenute Konvencije. Na ovom mjestu, odnosno ovom prilikom, nećemo ulaziti u detalje historijata ovih nastojanja, no, treba spomenuti, da je još u toku rada na pripremi teksta navedene Konvencije tj. teksta koji će biti kasnije predložen međunarodnoj konferenciji, a na inicijativu međunarodne muzejske organizacije god. 1952. dovršen tekst poznatog priručnika: »Tehnika zaštite kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba«. Ovaj priručnik je i objavljen god. 1954. kao sv. VIII serije »Musees et Monuments« koju izdaje UNESCO.

4 U predgovoru ovog Priručnika

5 podsjeća se na to, kako je Međunarodna muzejska organizacija još god. 1939. bila izdala svoj prvi priručnik o zaštitnim mjerama koje treba poduzeti, da bi se smanjile posljedice ratnih operacija na spomenike, muzeje i njihove zbirke, kao i na skloništa u kojima će one biti pohranjene.

6 Napominje se, kako su tada predložene mjere počivale na iskustvima iz prvog svjetskog rata, no, da su iskustva iz drugog svjetskog rata pokazala nedovoljnost tih mjera, uslijed razvitka sredstava razaranja. Stoga da je UNESCO smatrao potrebnim, da se upotpuni i ažurira spomenuti Priručnik iz 1939. god., na temelju rezultata istraživanja iz ove domene, a da je uz to revizija starog Priručnika bila potrebna i zato: »kako bi se mjere zaštite protegle i na druge kategorije kulturnih dobara, kao što su knjige u bibliotekama i ar1 O ovom historijatu vidi: Ch. Visscher, La protection international des objets d'art et des documents historiques (u »Revue de droit international et de législation comparée«, 3me série, t. 16, 1935, str. 32—74, 246—288); K. H. Buhse, Der Schutz von Kulturgut im Krieg (Hamburg 1959. Veröffentlichungen des Instituts für internationales Recht an der Universität Kiel, 40), str. 3 i slijed.; R. Blaas, Die Archive im Bereich des Kulturgüterschutzes (u »Mitteilungen des österreichischen Staatsarchivs« Bd. 20, Wien 1967, str. 506—507). U domaćoj literaturi sažet prikaz daje: Z. Vinski Kulturna dobra i suvremeni rat. Prilog civilnoj zaštiti spomenika i zbirki (Preštampano iz »Glasnika civilne zaštite«, god. I, Zagreb 1939, br. 5). 2 Kako su se razvijala ova nastojanja vidi potanje: H. Strebet, Die Haager Konvention zum Schutze der Kulturgüter im Falle eines bewaffneten Konfliktes vom 14. Mai 1954. (u »Zeitschrift für ausländischen öffentliches Recht und Völkerrecht«, Bd. 16, Nr. 1, Januar 1955, Stuttgart-Köln 1955, str. 44 i slijed.). 3 Tekst ove Konvencije na francuskom i srpskom jeziku vidi u: Međunarodni ugovori i drugi sporazumi (dodatak Službenom listu FNRJ), god. IV, br. 4, Beograd 2. IV 1956. Uskoro ću završiti posebnu studiju o ovoj Konvenciji i njenoj primjeni, te Ml je objaviti u sv. XIV »Arhivskog vjesnika« za god. 1971. 4 Les techniques de protection des biens culturels en cas de conflit armé, par H. Lavachery et A. Noblecourt, Paris 1954, Ed. UNESCO; »Musees et monuments», vol. vni. 5 Isto, str. 11. 6 Isto. 3Q Arhivski vjesnik 465