ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)

Strana - 408

je, zamoljen, dao preporučno pismo za Gaja. Međutim, taj se prvi dodir s Gajem ograničio na svega jedan razgovor.

60 Trajniju vezu uspostavio je s Gajem prvi stalni agent Czartoryskog u Beogradu, Ceh František Zach. Oni su se upoznali još 1838. u Beču, kamo je Zach, pošto mu je bilo dopušteno da se vrati iz emigracije, češće navraćao iz rodnog Brna,

61 a Gaj je, putujući 1840. u Rusiju, posjetio Zacha kod kuće.

62 Prema tome, Gaj i njegova djelatnost, možda čak i ona tajna, nisu bili Zachu nepoznati. Uskoro nakon posljednjeg susreta s Gajem, Zach je ujesen 1840. ponovo otišao u emigraciju i u Parizu stupio u službu Hôtela Lambert, a kada je taj pomogao ustavobranitelje da se poslije obaranja Obrenovića učvrste na vlasti u Srbiji, Zach je od sredine listopada 1843.

63 do svibnja 1848. razvio izvanrednu političku aktivnost u Beogradu. Već na početku iduće godine (1844), kada je radio na svom »Planu slavenske politike Srbije« za min. Iliju Garašanina, Zach se jednim opširnijim pismom obratio Gaju. To se pismo, doduše, nije sačuvalo, ali postoji Zachov izvještaj Czaykowskom, u kojem je Zach potanko prepričao sadržaj toga pisma.

64 Ono se odnosilo na pitanje hrvatsko-srpske suradnje u oslobađanju Bosne, koja bi trebala da se u skladu s osnovnom koncepcijom Czartoryskog i njezinom razradom u Zachovu »Planu — »asimilira«, prema riječima Zacha, Srbiji, jer ova »služi kao centar oko kojega se jednog dana moraju okupiti svi Južni Slaveni«.

65 Budući da je Zach posebnu pažnju u svom »Planu« obratio Hrvatskoj, smatrao je Gajevu suradnju i u tom pogledu neophodnom. Mišljenje da je upravo radi tih pitanja, za koncepciju Czartoryskog u cjelini odlučnih, Zachov rad oko »Plana« na neko vrijeme zapeo, vrlo je vjerojatno.

66 Koliko značenje im je sam Gaj pridavao, najbolje pokazuje njegova odluka da Zachu pošalje za suradnika Stjepana Cara, čovjeka svog osobitog povjerenja, koga je potkraj 1842, prilikom njegova prvog puta u Srbiju, preporučio Herkaloviću riječima: »Njegovo je šarce, moje šarce, njegova su usta, moja usta.«

67 Za vrijeme Careva boravka u Beogradu, na početku mjeseca ožujka, Zach je svom »Planu« dao konačan oblik. Ocjena toga spisa i promjena 60 Usp. Ljubomir Durkowicz-Jaksicz, Pierwszy poïski agent dyplomatyczny w Bialogrodzie w XIX w. — dr. Adam Lyszczynski, Problemmy Europy Wschodniej, Warszawa 1939. — Preporučni list St. Herkalovića Gaju od 1. X 1841. donose Horvat-Ravlić, n. dj., 212—213. M Taj podatak donosi 2aček, n. dj., 61. u J. Horvat, Lj. Gaj, n. dj., 155, na temelju Gajeva dnevnika o putu u Rusiju. U svom zapisu Gaj naziva Zacha »prijateljem«. Horvat opravdano smatra njihov sastanak »zagonetnim«. a Handelsman, n. dj., 534. ** Dio Zachova izvještaja o pismu Gaju priložio je V. Začek svojoj raspravi »Češko i poljsko učešće u postanku 'Načertanija', HZ XVI, 1963, 55—56. 45 Začek, na i. mj., 45. «* 2aček, na i. mj., 45. 67 Vojislav J. Vučković, Učešće Hrvata u pripremi Garašaninovog »Načertanija«, Jugoslovenska revija za međunarodno pravo I, Beograd 1954, br. 3, 49. 408