ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 87

natskoj djelatnosti onoga vremena: tko može vršiti pećarsko-lončarski zanat i kako se postaje majstor; kakvi su tada bili radni odnosi majstora i pomoćnika; kakvo treba da je vladanje, odnosno moral te zanatske struke; kakav je odnos prema cehu i cehmeštru, prema stranim majstorima pećarima-lončariraa, prema udovicama majstora; koji su glavni proizvodi ovoga zanata; radno vrijeme pomoćnika, te naplata njihova posla. Kako se postaje majstor pećarsko-lončarske struke i tko može obavljati tu zanatsku djelatnost. Pravila daju veoma kratak odgovor na pitanje tko može obavljati tu zanatsku djelatnost u Varaždinu: samo onaj majstor i pomoćnik koji je član ceha pećara-lončara, a da je prethodno naplatio varoškom rihtaru (sucu) »purgu«.

13 Nije dopušteno ni majstoru ni pomoćniku djelovati izvan ceha, kao ni na području »kotara«. Ili će stupiti u ceh, ili se može s cehom »pogoditi«. To je vjerojatno pitanje neke naplate cehu. Započne li netko obavljanjem zanata izvan ceha, takvog su prekršitelja dužni prijaviti cehu i majstor i pomoćnik. Kao što ceh prekršitelja, kažu pravila, »za nistar drsi«

14 jednako će takvim smatrati i onog majstora, odnosno pomoćnika, koji o tome ne podnese prijavu. To sve dotle dok se ne nagodi s cehom i ne naplati globu.

15 Pećarsko-lončarski pomoćnik može postati majstorom ako ispuni određene uvjete. Najprije je dužan učiniti »meister stuk«, tj. određeni lončarski ispitni predmet.

16 U ovom se slučaju pravilima tačno precizira koji će to predmet biti. Kaže se da je to veliki lonac s dvije ručke i poklopcem. Veličina lonca je: 4 pednja

17 visine i isto toliko širine. Osim toga i jedan vrč od 12 pinta,

18 također s poklopcem. Pri izradi ovih ispitnih majstorskih predmeta pomoćnik je dužan platiti cehu 16 »Raniski«.

19 Predviđena je mogućnost da umjesto izrade vrča, ako ga ne zna izraditi, naplati cehu 32 »Raniska«. Nije, međutim, ni to dovoljno. Da bi formalno dokazao da je izučio zanat, prethodno se mora izkazati »naučnim listom«. Zatim, kad ga počnu 13 Pravila (1), (2). 14 »Drži ni za što« — drži bezvrijedno. 15 Pravila (30). 16 Pravila (34). 17 Pedanj — ped, pedalj, pednjić = spithama, dodrans, palmus — mjera za dužinu od 4 prsta. Postoji i »pedanj, pedalj veliki« — »palmus major«, koji ima 12 prstiju. (Mažuranić, Prinosi za hrvatski pravno-povijesni rječnik, pod »ped« i pod »noga«.) 18 »Pinta« — »mensura liquidorum«; mjera za tekućine. (Zlatko Herkov, Grada za financijsko-pravni rječnik feudalne epohe Hrvatske, drugi svezak, Zagreb 1956, str. 249 — Herkov, ed.); Bartal, Glossarium mediae et infimae latinitatis regni Hungariae (Bartal), pagina 492 i Pinta — mensura liquidorum duas médias complectens; Mažuranić, Prinosi za hrvatski pravno-povijesni rječnik, Zagreb 1908—1922 (Mažuranić, Prinosi), str. 916: Pint, m. pinta, f., mjera za tekućine, navlastito vino. U nas u 18. vijeku pinta = 2 »holbe« ili »polica«; 32 pinte išle su u požunsko vedro. 19 »Raniski« — naziv u ovom obliku nismo našli zapisan ni u jednom od priručnika, ali eto ga u originalnim pravilima ceha pećara-lončara iz 1717. godine. To je svakako novac koji nam Herkov u ed., II bilježi na str. 327. — Rajnički, Rajniš, Ranjčki penez, Rančki — species monetae; florenus Rhenensis; ranjski floren ili forint; Herkov, cd., I str. 421 : a) Fiorenus Rhenensis ađ crucigeros, tj. rajnski floren, koji se računa na krajcere

... ; b) florenus Rhenensis ad denerios, tj. rajnski floren, obračunan na denare ili »novce«, od kojih po 4 njih čine groš. Bartal, p. 276: Florenus Rhenensis.. . denarios 20. Bellosztenecz, Gazophylacium niyrico-Latinum (Belloszteneez, Gazophylacium) p. 97: Forint, tj. gros 20. Vidi guldin, tj. dukat (zlatnik).