ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 88
smatrati majstorom, dat će cehu 14 »šilinge-v«, 20 što čini 1 dukat 21 i 45 »novaca«. 22 Taj novi majstor je, osim toga, tom prigodom dužan dati i jednu »jusinu«. 23 Kakav nam radni odnos osvjetljavaju ova pravila između pećara-lončara majstora i njegova pomoćnika? Prvo, samo osnivanje radnog odnosa majstor-pomoćnik stvar je ceha. Kad pećarsko-lončarski pomoćnik dođe u Varaždin u želji da se ovdje zaposli, dužan je javiti se »Cehmestru« u njegovoj kući. Ovdje će on stanovati i hraniti se, dok mu ovaj ne pronađe majstora koji treba pomoćnika. Cehmeštar smije po obroku računati ovakvom pomoćniku 6 beča. 24 Posao će mu tražiti kod majstora po starosti. Najprije kod starijih, a zatim kod mlađih, dok ga jedan ne primi. Čim se zaposli, pomoćnik je dužan dati po isteku 14-dnevnog rada, cehu ili bratovštini 12 beča. 25 S druge strane, pećarsko-lončarski majstor, kad želi otpustiti svoga pomoćnika, može to učiniti samo tako da mu posao otkaže jedan tjedan unaprijed. Isto je to dužan učiniti i pomoćnik. Za prekršaj ovog cehovskog propisa kažnjava se, ili jedan ili drugi globom cehu od jedne funte 26 voska. 27 Majstoru je zabranjeno snubiti pomoćnika da prijeđe k njemu na posao od drugog majstora. Kad izvrši takav prekršaj, majstor plaća kaznu cehu od 4 funte voska. Isti je slučaj kad se djetić odazove takvom pozivu drugog majstora, te napusti svog dotadašnjeg. Tada se kažnjava globom od 2 funte voska. 28 Jednako tako će 2 funte vogka za kaznu platiti cehu pomoćnik koji potajno napusti svoga majstora. 29 Da bi se novi pomoćnik u gradu Varaždinu upoznao s pravilima ceha, dobit će ih na čitanje. Ako se protivi propisima, ne može u Varaždinu dobiti posao. Ovakav pomoćnik moći će unaprijed dobiti posao u Varaždinu samo onda kada se s tim slože svi pećarskorlončarski majstori i pomoćnici, te pošto naplati globu. 30 Radno vrijeme pomoćnika lončarsko-pećarskog zanata, prema pravilima, započinje ujutro u 5 sati, a završava naveče u 19 sati, s prekidima 20 Šiling — U našim se priručnicima ne susrećemo s tim nazivom za novac, a ne donosi ga ni Bartal. Korisno je što imamo uz ovaj naziv za novac označenu njegovu vrijednosti: 1 dukat i 45 »novaca« = 14 šilinga. 21 Dukat — ducatus, vrsta novca, osobito zlatnog. Prvenstveno je oznaka za mletački zlatnik, ali se to ime ubrzo prenosi i na druge vrste novca, kako zlatnog, tako 1 srebrnog, ali i računskog novca. Ugarski računski dukat u 18. st. ima vrijednost 100 »horvatskih novaca« ili 25 groša. To je jednako vrijednosti od 100 denara. (Herkov, Građa za financijsko-pravni rječnik feudalne epohe Hrvatske, svezak I, pod dukat.) 22 »Novac« — Herkov, ed., II, str. 177.: l. U tom značenju tek od 18. stoljeća. U starijim izvorima »pjenez«, »penez«, »pines«, »moneta«, »munida« i slično. 2. Novac — denarius; denar. 23 Pravila (36). 24 Beč — Herkov, ed., I, str. 100/101: »Oko polovice 16. stoljeća računa se na području Zagreba denar s 3 »beča«. U toj vrijednosti nalazimo »beč« i u zagrebačkim računima potkraj 16. stoljeća, a tako se računa »denar« ili »novac« sve do potkraj 18. stoljeća. I »horvatski novac«, ili »denarius Croaticus« sadrži po 3 »beča«. Bellosztenecz, Gazophylacium, p. 8, Bech v. Filyer, (p. 96). 25 Pravila (32). 26 Funta — Bellosztenecz, Gazophylacium, p. 99; Funt, tj. Funtenicza, libricza, Libra ponderalis, libra, ae. 27 Pravila (23). 28 Pravila (18). » Pravila (22). 3 » Pravila (25). 88
