ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 467
3. DRŽAVNI ARHIV U BEČU U Državnom arhivu u Beču (Haus-Hof-und Staats Archiv) pregledano je više fondova, ali građa o seljačkoj buni nije se mogla naći. III Pregledom navedenih fondova ustanovljeno je stanje građe o seljačkoj buni u austrijskim arhivima. Dio te.građe iz Arhiva u Grazu objavili su i upotrijebili u svojim radovima Krones, Rački, Kaspert i Popelka. No, i pored toga građa u tim arhivima nije ni izdaleka iscrpljena do kraja. U arhivima Graza može se još uvijek naći novih podataka o buni. U Grazu su, doduše, pri sređivanju građe po predmetnom principu u XIX st., izdvojeni gotovo iz svih fondova spisi o seljačkoj buni i danas se čuvaju kao izdvojene skupine pod nazivom »Krones-Bestand« i »Popelka-Bestand«. Izvan tih skupina mogu se ipak još uvijek pronaći pojedini spisi s podacima o buni, i oâobito s podacima o prilikama na Tahyjevu vlastelinstvu Stattenbergu u Štajerskoj. Objavljujući 1875. zbirku građe o seljačkoj buni 1573, Rački je napisao da »u bogatom inače c. tajnom državnom arhivu bečkom, gdje sam dao kroz svoje prijatelje i znance tražiti, nije ni jedna isprava o toj seljačkoj buni nađena« (Starine VII, str. 165). Taj se metod pribavljanja građe činio previše nepouzdan, pa se ipak moglo pretpostaviti da u bečkim arhivima još uvijek postoji nepoznata građa o seljačkoj buni. Sve u svemu, pozitivan rezultat rada jeste čak i to što je sada utvrđeno da u glavnim fondovima austrijskih arhiva nema građe koja može unijeti bitne novosti u interpretaciju ključnih problema seljačke bune 1573. (npr. o programu pobunjenika, Gupčevu krunjenju itd.). To dakako ne isključuje mogućnost da se takva građa možda pronađe u nekom sporednom fondu koji nije bio obuhvaćen našim istraživanjem, a ne umanjuje ni važnost one građe koju smo uspjeli pronaći. U ratnom arhivu (Kriegsarchiv) u Beču čuvalo se nekada više od 100 spisa o seljačkoj buni. Među njima su bila čak i saslušavan ja uhapšenih ustanika u. Zagrebu i Grazu. Glavni organ vlasti koji se u Beču bavio ugušivanjem seljačke bune i saslušavanjem uhapšenih ustanika bilo je Dvorsko ratno vijeće (Hofkriegsrat).- U Dvorsko su vijeće stizali svi izvještaji o buni; ono je izdavalo naloge o njenom gušenju i kažnjavanju ustaničkih vođa. Nažalost, gotovo su svi spisi Dvorskog ratnog vijeća iz 1573/4. propali. O seljačkoj buni sačuvao se samo koncept jednog dopisa biskupu Draškoviću. Sačuvao se ipak protokol registrature iz 1573. koji sadržava kratke regeste spisa otposlanih različitim adresatima iz kancelarije Dvorskog ratnog vijeća. Ti su regesti sami po sebi važan izvor o historiji seljačke bune 1573. Iz njih se mogu saznati nove pojedinosti o ugušivanju bune. Istraživanjem u arhivu Dvorske komore (Hofkammerarchiv) pronađeni su novi spisi o prethistoriji seljačke bune 1573. Dio susjedgradsko-stubičkog vlastelinstva pripadao je, naime, od 1565. do 1572. kraljevskom fisku, pa se u fondu »Ungarische Hoffinanz« sačuvalo dosta građe o prilikama na tim posjedima. Ti spisi inače upućuju na to da se najvažnija građa za taj period treba tražiti u arhivu Ugarske komore. U Grazu smo pronašli 12 dosad nepoznatih spisa o buni 1573. U tim se spisima nalaze nove pojedinosti o buni kod Krškog i Pleterja i podatak o pogubljenju ustaničkog vođe Ilije Gregorića. Obimna građa o vlastelinstvu Stattenbergu vjerojatno će pridonijeti osvjetljavanju prethistorije bune u Sloveniji. Čini se da će se s pomoću nje moći prikazati početak i tok bune na tom vlastelinstvu i pobliže odgovoriti na pitanje o vezama stattenberških i susjedgradskih seljaka uoči bune. Dio te građe odnosi se na situaciju poslije bune i pokazuje otpor seljaka povratku Tahyja i njegovih sinova u posjed Stattenberga. Taj dio građe sadržava brojne predstavke Hrvat467
