ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 468

skog sabora i pojedinih velikaša u kojima se također spominje buna 1573. Gospodarski spisi o Stattenbergu omogućuju da se dublje upoznaju agrarni odnosi u doba bune. Regesti u protokolima Dvorskog ratnog vijeća sadržavaju prije svega podatke o aktivnosti vijeća na ugušivanje bune i gledanju na bunu u Beču. U tim se regestima dalje nalaze podaci o saslušavanju uhapšenih seljaka u Grazu i Zagrebu i o toku istrage nad Gregorićem i Gušetićem u Beču. Oni pokazuju da se ni njihovi iskazi nisu sačuvali u cjelini, jer je saslušavanje nastavljeno i poslije 11. svibnja 1573, s kojim danom je datiran posljednji objavljeni zapisnik njihove istrage. U protokolima se nalaze i pribilješke o novim seljačkim gibanjima krajem 1573. Pribilješke u protokolima Dvorskog ratnog vijeća upućuju da se dalja građa o seljačkoj buni treba tražiti među spisima Ugarske kancelarije, jer se Dvorsko ratno vijeće o buni najopsežnije dopisivalo upravo s ugarskim vijećnicima. U Ugarskom je vijeću 17. V 1573. određeno povjerenstvo radi provođenja istrage o buni. Spisi iz Arhiva Dvorske komore sadržavaju nove podatke o davanju susjedgradsko-stubičkih posjeda 1569. u zakup Franji Tahyju i važan izvještaj o povratku komorske uprave na vlastelinstvo u studenom 1571. Josip Adamček — Mate Krizman ARHIVISTICKI TEČAJ U ARHIVU HRVATSKE U Arhivu Hrvatske održan je od 5. IX do 5. XII 1968. arhivistički tečaj za stručno usavršavanje arhivskih radnika s osobitim obzirom na one koji se spremaju za polaganje stručnog ispita (arhivisti i arhivski pomoćnici). Prvotna nakana organizatora bila je održati tečaj tokom godine 1967. Međutim, radi osiguranja financijskih sredstava u Arhivu Hrvatske i u historijskim arhivima trebalo je tečaj odgoditi do pred kraj godine 1968. Obavijest o održavanju tečaja s pozivom da se prijave kandidati koji će mu prisustvovati poslan je svim historijskim arhivima u SR Hrvatskoj, republičkim arhivima SR Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Crne Gore, zatim Savezu Društava arhivista u Beogradu, Generalnom sekretarijatu Predsjednika Republike (Beograd), Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Zadru, Gradskoj knjižnici u Zagrebu, Institutu za historiju radničkog pokreta u Zagrebu, Institutu za historiju Slavonije u Slav. Brodu, Hrvatskom školskom muzeju te Biskupskim ordinarijatima i redovničkim ustanovama na području SR Hrvatske i nekima izvan Hrvatske. Arhivske ustanove prijavile su za tečaj 16 polaznika, a crkvene ustanove 12 polaznika. Tečaj se održavao prema planu. Predavalo je 10 predavača, od toga 5 predavača iz Arhiva Hrvatske, a ostalih 5 izvan Arhiva. Predavanja su održavana tjedno po 25 sati, dnevno po 4—6 sati, većinom poslije podne. Nekih dana pridošle su još vježbe izvan ovog programa po 1—2 sata. Program predavanja na ovom arhivističkom tečaju obuhvaćao je slijedeće kolegije: latinska paleografija — prof. Jakov Stipišić sa 76 sati predavanja i vježbi, ćirilska paleografija — prof. Vladimir Mošin, 12 sati, glagoljska paleografija — prof. Nevenka Linarić, 15 sati, diplomatika s kronologijom, heraldika, sfragistika i genealogija — dr Josip Buturac, 15 sati, arhivistika — dr Ivan Beuc, 69 sati, prof. Krešimir Nemeth, 11 sati, prof. Stjepan Bačić, 21 sat, ing. Tatjana Ribkin, 18 sati, 468