ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 440

sarskog obrta, Pokretna i nepokretna imovina mesarskog ceha, Život i običaji mesarskog ceha, Trgovci i cijene robi te proizvodima. Vidimo da je autor Filić u velikoj mjeri uspio iscrpsti, kao historičar, ovu materiju koju je u istome djelu donio kao naučnu građu. Još više nam to potvrđuju podnaslovi poglavlja Život i običaji mesarskog ceha, u kojem je još detaljnije obradio neka pitanja te tematike: Cehmeštrov dom — središte cehovskog zbivanja, Vršenje vjerskih dužnosti i sprovodi, Gozbe varaždinskih mesara te Vrste hrane i njihova priprema. S naše ćemo strane primijetiti da su ti Zapisnici mesarskog varaždinskog ceha u stvari Blagajnički dnevnici toga ceha mesara koji sadrže Exitus i Introitus cehovske blagajne, ili, kako se to u tom kajkavskom tekstu kaže, »wnka danie«, odnosno »Preietie penez«. Uz to je pred pojedine godine izdatka, odnosno primitka novca dat podatak o izboru »magistrorum' czehe lanionum varasdiensium «. Pa eto, premda su to Blagajnički dnevnici, osim toga što je njihov tekst pisan na kajkavskom hrvatskom jeziku, upravo u tom svom tekstu o izdavanju i primanju novaca ta naučna građa obiluje historijskim podacima, posebno za ekonomsku historiju. Prof. Filić nam je tako prezentirao jednu posebno vrijednu naučnu arhivsku građu koja može izvanredno poslužiti historičaru kao vrelo za čitav niz pitanja ne samo običaja i života uopće naših cehovskih organizacija od 16. do 18. stoljeća već i za ekonomsku historiju naših si. i kr. varoši toga perioda. Na kraju i nekoliko podataka koji mogu posebno zanimati arhiviste. Ovu Knjigu primitka i izdatka novca varaždinskog mesarskog ceha prof. Filić je našao 1925. godine u »škrinji« mesarskog ceha, one godine kada je povodom 1000-godišnjice hrvatskog kraljevstva Varaždin priredio veliku izložbu svih svojih do tada nađenih kulturnohistorijskih vrijednih predmeta. To je ujedno bio početak gradskog muzeja u Varaždinu. Točan naslov knjige je: Regestrum tempore Czehmestriatus prudentis viri Petri Videkoich, factum per me Emercum Rigianecz anno domini 1590. Od godine 1651. nosi naslov samo Regestrum. Omot knjige je stara, danas veoma oštećena pergamena, čini se uzeta iz nekog starog misala. Veličina originala je 22X34 cm, debljina je 8 cm. Tekst je pisan na arcima papira vel. 32,5X21,5 cm, pretežno, a ima ih i vel. 30X21 cm, odnosno 31,5X20,5 cm i 28,5X19 cm. Ovi su arci najprije uvezani koncem ili po 2, po 3, 4 pa sve do 9 araka zajedno. U tim je sveščićima najprije pisano, pa je na kraju sve to uvezano zajedno u knjigu kakva nam je danas sačuvana. Najčešće je ovakva jedna mala sveščića od 2, '3 ili više araka ujedno primitak i izdatak cehovskog novca za vrijeme mandata jednoga cehmeštra. Rubovi papira, posebno po duljini araka, veoma su oštećeni. Mirko Androić ARCHIVA ECCLESIAE. Bolletino dell' Associazione Archivistica Ecclesiastica. Anni VIII—IX 1965—1966. Cittâ del Vaticano. Dvobroj VIII

—

IX revije Archiva Ecclesiae koji je pred nama donosi materijal sa VII sastanaka Associazione Archivistica Ecclesiastica (Crkveno društvo arhivista ili bolje: Društvo crkvenih arhivista) održanog u Bariju od 12. do 15. travnja 1966. uz prikaz aktivnosti ovog društva između VI i VII sastanka (XI 1964—IV 1966). Na početku je otisnuta poruka pape Pavla VI učesnicima sastanka (str. 9), a zatim kronika sastanka (str. 11—34) i uvodni govori (str. 35—57). Iza toga slijedi 7 referata u kojima se raspravlja o podjeli crkvenih ureda na odjele i arhiva na serije (naslovi — »titolari«). Ovo je središnji i najvažniji dio ovog broja (str. 59—145). Zatim dolazi diskusija, brzojavi i rezolucija sa