ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 424

comincia, e lo conduce per uia facile, e distinta, insegnando ciô che è necessario per legger, et imparare. La Seconda Parte serue per li Maestri, e per chi si uuole perfettionare«. Tu se nalaze razne bilješke u vezi s gramatikom. Bit će da se na ovu gramatiku odnosi Paštrićev podatak što dolazi u Imbonati ja pod br. 68: »[Scripsi] Grammaticam Hebraicam cum faciliori methodo ad earn adđiscenđam citius ab alijs distinca.«

9 Moguće je, međutim, da se ovaj Paštrićev podatak odnosi na jedan drugi materijal Paštrićeve ostavštine koji je u onomastičkoj kartoteci rukopisa Vatikanske biblioteke zabilježen: »Modo facile d'apprender presto la lingua santa o Ebraica tanto col maestro quanto da se a chi avesse apertura d'intelletto« (Borg. lat. 478, ff. 15—

119v). U kodeksu Borg. lat. 478, ff. 120—139 nalaze se Paštrićeve opaske na Buxtrofijevu i Hottingero vu sirijsku i arapsku gramatiku. Možda se na to odnosi Paštrićev podatak u Imbonatija, br. 67: »»Additiones ad Manuale Buxtrofij«/

0

. U Paštrićevoj se ostavštini nalaze i materijali u vezi s vokalizacijom u hebrejskom jeziku. To su ponajprije bilješke u vezi s rabinom Jonom (Iona rabbino di Saphet in Galilea) i njegovim traktatom o vokalskim hebrejskim znakovima (Borg. lat. 482, ff. 534—545). Tu se nalazi izvornik rabinova traktata na hebrejskom i ulomak u Paštrićevoj transkripciji. U Paštrića nadalje dolazi tekst o izgovoru hebrejskih glasova (Borg. lat. 481, ff. 243—243v). Spominjemo i Paštrićeve bilješke u vezi s jednim hebrejskim manuskriptom što ga je Toma de Giuli poslao Paštriću (svibanj 1705), (Borg. lat. 483, ff. 187, 189—190). Među biblicističkim materijalima Ivana Paštrića nalaze se i komentari pojedinim biblijskim knjigama, odnosno izabranim tekstovima. Tako npr. »Commentarius hebraicus in Proverbia Salomonis« (Borg. lat. 484, ff, 232—240). Na taj se komentar odnosi Paštrićev podatak u Imbonatijevoj listi (br. 52): »[Scripsi] Pirvos si msli-Expositionem Libri Prouerbiorum Hebraicam iuxta mea meditata.«" U kodeksu Borg. lat. 481, ff. 192—193, 237 nalazi se komentar stiha »Vidimus stellam eius in Oriente« (Mt. 2,2). Spomenimo još razne hebrejske bilješke kao i tumačenja raznih djela (Borg. lat. 483, ff. 168—169, 174—180, 182—186, 192—194, 197—198, 284—286, 301—330, 333v—

357, 402—428, 432). U Paštrićevoj se ostavštini nalaze i rasprave o sasvim specijalnim pojedinostima iz Biblije, kao o čistim i nečistim životinjama u Bibliji (Borg. lat. 470, ff. 439—446). Taj je tekst, čini se, Paštrić imao pred očima kad je za Imbonatijevu listu kao deveti svoj rad po redu unio: »De animalibus, et volatilibus quibuscumque in génère, et specie, pro vt in textu Bibliorum continentur. Quaenam ex ijs munda, quae tum immunda? et an haec differentia fuerit ante diluvium ,vel ante legem in Sinai.«

12 Paštrić je u svojim dogmatskim zanimanjima bio oficijelno profesor polemičke teologije. I za njegova biblicistička zanimanja možda bismo mogli reći da su polemičke prirode. Pod »polemičkim« ne podrazumijevam drugo nego to da je Paštrić uzimao pojedina biblijska pitanja ne samo s kršćanske strane nego i sa židovske. Čini se da je Paštrića posebno zanimalo židovstvo kao praktičan i rabinstvo kao toeretičan tumač Biblije. Kako iz Imbonati j eve liste, gdje je sam Paštrić pobilježio svoje rukopisne radove iz područja biblicistike i židovstva, tako se i iz Paštrićeve ostavštine vidi kako je židovsko-kršćanska kontroverzija u vezi s Biblijom zauzimala vidno mjesto u Paštrićevim zanimanjima. Konkretno: U kodeksu Borg. lat. 481, ff. 448—466, 472—477 riječ je o hebrejskim knjigama za kupovinu. Možda se radi o nabavci hebrejskih knjiga za Vatikansku knjižnicu. Paštrić je, naime, bio pisac hebrejskog jezika u toj knjižnici. ' N. mj. 10 N. mj. 11 N. dj., str. 126. 12 N. dj., str. 124.