ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 425

O službi i molitvi Židova u sinagogi kao i o knjigama iz kojih je napravljen izbor molitava Zidova radi se u kodeksu Borg. lat. 480, ff. 85—103. Nije sigurno da li se na ovaj tekst odnosi Paštrićev podatak iz Imbonatijeve liste (br. 6): »Btihknsivt, De Synagogis Iudaicis, earum ministris, officialibus, et actionibus, quae ibi sunt.«'

3 Na dva mjesta i u kodeksu Borg. lat. 144, ff. 423—427v i u kodeksu Borg, lat. 484, ff. 145—154 riječ je o tome da »Božjih naredbi sadržanih u Mojsijevu zakonu nema 613 kako hoće sada židovstvo«. Očito se na te materijale odnosi Paštrićev podatak iz Imbonatijeve liste što dolazi pod br. 1: »Mcvt htrh-De praeceptis legis Mosaicae ostendens quod non sint tr'i'g 613. vt indubitanter pro principio assumunt Iudaei.«

14 O Pashi Zidova i kršćana riječ je u kodeksu Borg. lat. 480, ff. 36—37v. U Imbonatijevoj listi nalaze se navedene tri Paštrićeve rasprave o Pashi, i ne znamo na koju se odnosi spomenuti tekst. Pod br. 14 dolazi rasprava: »De Paschate Iudaico, quod celebrandum est à Iudaeis, diciturque: si psh hgdh distingui debere à festo Paschatis, nec tribui nocti 15. diei Nisàn, seu primi mensis, sed iuxta legis praescriptum, et Haebreorum obseruantiam nocti 14. diei Nisàn, esse prae omnibus aliis noctibus peculiarem, et ideô earn solam euitandam, et semper euitatam à Christianis, licet in eundem diem 15. Nisàn festum Paschatis vtrorumque concurrat.«

15 Pod br. 15 bilježi nadalje Paštrić svoj rad: »De Paschate Christi Domini Vltimo; Quod iuxta legem, et vnà cum alijs omnibus Iudaeis Hierosolimitanis illud celebrarit Dominus nocte praecedente ad diem feriae 6. in quem eo anno incidit dies festus Paschatis; et quod idem Paschatis primi in Aegypto celebrati tempus fuerit, ideô à Christo Domino exspectatum, vt sie finem illi imponeret, et aliud Pascha substitueret.«

16 Pod br. 16 pak dolazi Paštrićeva rasprava o vremenu Pashe: »De Paschatis exaeto tempore. Non esse obligationem Christianis ad illud seruandum, sed Haebreis, qui tamen errarunt in eo, et errabunt; Christiani verô curant solum de vniformitate, et de celebratione post verum tempus pro Iudaeis. Ideö Calendarium Gregorianum esse iure perpetuum, et non errare in regulis, nec errasse.«

17 U Paštrićevoj se ostavštini nalaze bilješke »intorno al Machazor degli Ebrei« (Borg. lat. 149, ff. 87—94v). Zatim bilješke s Paštrićevim raspravama sa Židovima, prijevodi s hebrejskog (Borg. lat. 478, ff. 1—14v, 139—148, 151—172, 182—194v, 229, 269—333, 343—848v). Bilješke u vezi sa Zidovima nalaze se u kodeksu Borg. lat. 730, ff. 165v

—166. Zanimljiv je spis »Dialogo tra il Cristiano e l'Ebreo sopra le 70 settimane di Daniele« (Borg. lat. 477, ff. 165—171). U kodeksu Borg. lat. 500 na f. 167 dolazi lista: »Libri ebraici che si mandano à R. Abram Pesato.« Tu se nalaze: »1. Mikrà Ghedola, mkhr gdvlh. Biblia grande con gli espositioni Rabbinici principiali

... 3. Toledoth Adam mehariseba: tvldvt 'dm mhrsb', Generationi di Adamo dell'huomo dell'Hariscba. 4. Rabbot, rbvt. Copiose cioè Espositioni sui Pentateucho d'antichissimi Rabbini

...« Spomenimo još da se Paštrić zanimao i sasvim praktičnim pitanjima. U njegovoj ostavštini sačuvao se odgovor na sumnju da li se Židovka udata za Židova može po židovskim zakonima udati za drugoga, a da to muž ne zna, odnosno na to ne pristaje (Borg. lat. 480, ff. 329—336). Na spisu je nadnevak 16. rujna 1696. Vrijedilo bi danas procijeniti Paštrićev biblicistički i rabinistički rad. Tim više, što je prvu ocjenu dao sam Paštrićev nekadanji učitelj znameniti hebrejista Bartollocci. Govoreći o ljudima grada Rima učenima i vještima istočnim jezicima, posebno hebrejskom, kaže: »Među ovima smatramo da prvo mjesto drži Pre jasni Muž Velečasni gospodin Ivan Paštrić, doktor teologije i profesor polemičkog bogoslovlja na Zavodu za širenje vjere, vrlo vješt hebrejskom jeziku 13 N. mj. 14 N. dj., str. 123. 15 N. dj., str. 124. 16 N. mj. 17 N. mj. 425