ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 420

koji biva numeriran od 1 do 65, a od 65. stranice dalje teče traktat a da nije numeriran. Sadržaja nema ni sprijeda ni straga. Kao i prijašnji kodeks, tako i ovaj nosi žig: Sacra Congregatio de Propaganda Fide. — Dvije su stvari u samom naslovu vrijedne pažnje. To je ponajprije naslov »De Atheismo«. Budući da je II vatikanski sabor o pitanjima ateizma donio nove poglede, vrijedilo bi ispitati nisu li oni možda na neki način prisutni bili u Praštrićevu poimanju ateizma. Za Sabor je, naime, karakteristično da dopušta da odgovornost za ateizam snose i teisti koji svojim moralnim, religijskim i nadasve socijalnim manjcima Boga više skrivaju nego otkrivaju. Stav Koncila je stav dijaloga s ateistima. Da li je Paštrić imao tu širinu, koja nije bila svojstvena njegovu vremenu? Dalja pažnje vrijedna pojedinost je ta, što Paštrić u jednom naslovu postavlja izraz »De Deo Trino« ispred izraza »De Deo uno«. Danas se, naime, uviđa u teologiji da treba više insistirati na trinitarnosti Boga kad se radi o strogo teološkom raspravljanju. Ovo su sve mali indiciji koji pozivlju na istraživanje Paštrića u svjetlu suvremene pokoncilske teologije. Kodeks Borg. lat. 603, s dimenzijama 13X20, nosi naslov: »II-De Iustitia primi hominis et statu innocentiae. De libero arbitrio et Gratia«. Građa ovoga kodeksa organski se nadovezuje na građu kodeksa Borg. lat. 602. To se vidi i iz okolnosti da je onaj označen s »I«, a ovaj s »II«. Drugom rukom je pripisano »Ex dono D. Io. Pastritii«. — Na listu ispred prve folije stoji: »Tract. IV. De iustitia originali primi hominis«. Kodeks Borg. lat. 604, s dimenzijama 13,5X20,5 ima 573 folije. Nema ni naslovne stranice ni sadržaja. Na hrptu međutim stoji rimski broj »III«. On podsjeća da je ovaj kodeks u vezi s prethodna dva. Doista, po sadržaju se ovaj kodeks može povezati s predhodnim. Na hrptu iza broja »III« dolaze ovi natpisi: VI. De peccatis VII. De Iustificatione VIII. De fide iustificante IX. De merito et bonis operibus. Svi ovi traktati zadiru u kontroverziju s protestantskom naukom o opravdanju i zasluzi. Danas se ponovno ispituju Luterove postavke i katolička teologija ispravlja neka prijašnja gledišta na Lutera. U tom svjetlu je vrijedno pogledati učenja Paštrićeva. Da li je on naslonjen na Bellarmina ili je imao vlastitih prilaza problemima. Spomenut ću još da se na prvoj stranici ovog kodeksa nalazi Paštrićev pripisak s imenima slušača iz 1698. godine, među kojima su i Dalmatinci. I ovaj kodeks nosi žig Zbora za širenje vjere. Kodeks Borg. lat. 605, s dimenzijama 13X20 ima 747 stranica. Na hrptu stoji rimski broj »IV«, koji pokazuje da ovaj kodeks stoji u vezi s prijašnjim. Na hrptu i u kodeksu stoji naslov »De Sacra Scriptura et de traditionibus«. Kodeks je prilično oštećen, iz jeden od crvi, osobito str. 529—537. Na zadnjem listu stoji pripisak: »1699. Ianuarii 2. Incepimus Tract. de Sacris Scripturis tradere iisdem discipulis«. Bila je to zadnja Paštrićeva profesorska godina. Kodeks Borg. lat. 606, s dimenzijama 13X20 ima 519 folija. Na hrptu nosi broj »V«, koji ga povezuje s prijašnjim kodeksima. Na hrptu je i naslov »De Incarnatione«. Sadržaja doduše nema, ali naprijed se nalazi raspored građe. U kodeksu Borg. lat. 473 dolaze razne Paštrićevom rukom pisane bilješke o teologiji (ff. 223—242; 261—263v; 269; 307—315) U kodeksu Borg. lat. 471 nalazi se koncept s naslovom »Compendium tractatuum theologiae polemicae (?)« (ff. 181—190). Spomenuti treba Paštrićevo djelce »De censuris propositionum theologicis seu de qualificationibus theologicis propositionum«. Paginacija je netočno provedena, no u kartoteci rukopisa Vatikanske biblioteke je rekonstruirana (Borg, lat. 473, ff. 297v—306v; 278—287v; 270—277). Iz godine 1687. je Paštrićev koncept »De natura theologiae Synopsis«. Slijede koncepti drugih radova: De censuris theologicis seu qualificationibus propositionum. De sacra theologia. De qualificationibus seu censuris propositio-