ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 421

num damnabilium (Borg. lat. 471, ff. 47—50v; 57—114; 115—130v; 149—156; 159—180). Danas, kad se pojam teologije modificira, bilo bi zanimljivo utvrditi kako je Paštrić poimao bogoslovlje. U originalu se sačuvao Paštrićev traktat »De Verbo Dei scripto« kojemu slijede traktati: De primi hominis statu. De peccato. De infallibilitate Ecclesiae (Borg. lat. 472, ff. 95—96; 155—182v; 183—247v; 323—326). Paštrićevom rukom ispisani traktat »Haeresis Praedestinatorum(?) vel Praedestinatiana« nosi nadnevak lipnja 1697 (Borg. lat. 471, ff. 9—41). U istom se kodeksu nalazi u konceptu tekst »Praemialia brevia ad theologiam polemicam« s oznakom godine 1669. U Paštrićevoj se ostavštini nalazi nadalje, traktat o Euharistiji (Borg. lat. 472, ff. 2—91v), zatim »Tractatus de iustificatione« (Borg, lat 472, ff. 249—282), te »Tractatus de traditionibus seu de Verbo Dei tradito« (Borg. lat. 472, ff. 97—153v; 284—322). U izvorniku se nalaze Paštrićevi traktati »De Baptismo. De Confirmatione De sacramentis. De natura theologiae« (Borg. lat. 473, ff. 1—lOv; 18—37v; 38—65v; 66—78v; 81—200; 288—297v). U izvornom se konceptu nalaze Paštrićevi traktati »De natura theologiae polemicae. De fundamentis theologiae polemicae. De natura theologiae. De sacramentis. De beatitudine et de visione Dei« (Borg, lat. 471, ff. 5v—8v; 131—140; 141—143v; 229—231v; 241—242; 247—248). U vezi s polemičkom teologijom valja još spomenuti razne bilješke rasute po kodeksu Borg. lat. 192, ff. 279—465 i tekst s naslovom »Summa theologiae polemicae« (Borg. lat. 471, ff. 1—5v). Očito je da se Paštrić bavio gotovo svim disciplinama dogmatskog bogoslovlja. Paštrić se međutim nije zatvorio u svijet knjiga niti bio izvan teoloških strujanja i crkvenih gibanja svoga vremena. U Paštrićevoj se ostavštini nalaze tragovi njegovih zanimanja za janzenizam, kvijetizam, galikanizam. 21 — Janzenizam, kvijetizam, galikanizam ... Govoreći o Paštrićevoj korespondenciji istakao sam njegove veze s osobama angažiranim oko janzenističkog pitanja. Ovdje želim ukazati na Paštrićeva zanimanja za galikanizam i kvijetizam. U Paštrićevoj su se ostavštini sačuvale bilješke u vezi s kvijetizmom (Borg, lat. 454, ff. 401—403). U kodeksu Borg. lat. 16 nalazi se kratak spis u vezi sa skupštinom »galikanskog klera« iz godine 1682. te u vezi s djelom A. Charlasa »Tractatus de libertatibus Ecclesiae Gallicanae« (f. 1). — U izvorniku se nalaze Paštrićeve bilješke koje predstavljaju ispitivanje nekih spisa u vezi s Francuskom i s »galikanskim klerom«. Tu se nalaze i dva datuma: 6. prosinca 1691. i 2. siječnja 1692 (Borg. lat. 480, ff. 337—340). — Paštrić je svojom rukom ispisao »Risoluzioni prese dali' Assemblea (del Clero Gallicano del 1682) nelle sue ultime session! sopra le sei proposizioni della Sorbona« (Borg. lat. 454, ff. 396 ...). 22 — Ocjene bogoslovnih i drugih spisa Ne radi se ovdje o ocjeni Paštrićevih bogoslovnih spisa; takvoj ocjeni treba da prethode monografije o pojedinim teološkim pitanjima kojima se Paštrić bavio. Ovdje se radi o Paštrićevim ocjenama spisa što su potekli iz pera drugih teologa. Sigurno je da su neke Paštrićeve ocjene imale oficijelan značaj. Paštriću su neki spisi bili povjereni od crkvenih vlasti na ocjenu. Ima i takvih ocjena za koje nije jasno da li ih je Paštrić priredio po nalogu ili iz vlastite pobude. Podrobnije bih se zaustavio na jednom primjeru koji pokazuje kako je Paštrić obavljao povjereni posao ocjenjivača. U kodeksu Bog. lat. 480 nalazi se spis bez naslova, pisan na omotu nekog pisma; počinje riječima: »A di 15 No421