ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 419

19 — Duhovni spisi U Paštrićevoj se ostavštini nalazi više duhovnih spisa. U onomastičkoj kartoteci rukopisa Vatikanske biblioteke zabilježeni su kao izvorni Paštrićevi fragmenti: »Scritti vari: Della carità verso il prossimo. Della conversazione. Dell'apparechio alla morte. Per esser grande. Della sodezza. Sulla distinzione dell'huomo dal putto. Dell'umiltà. Della modestia. Della pazienza. Dell'amicizia distinta da carità. Della diligenza. Appunti vari, ann. 1671—1687« (Borg. lat. 475, ff. 1—116 passim). Tu valja još spomenuti duhovne, Paštrićevom rukom pisane bilješke iz godina 1669—1687. (Borg. lat. 476, ff. 1—11; 13—46), te iz godina 1679—1695. (Borg, lat. 477, ff. 76—93; 158; 176—194; 215—223; 229—240). Ovi spisi zavređuju da budu ispitani iz dva razloga. Oni obećavaju pouku koja bi i danas mogla biti prihvatljiva, jer je Paštrićev način pisanja obilježen ljudskošću koja je nadefemerna. Nadalje, ti bi spisi mogli biti zanimljivi za stručnjaka u duhovnom bogoslovlju. Paštrić je, naime, bio u vezi s duhovnim piscem Franjom Malavalom, koji je stajao na pozicijama koje su bile dovedene u sumnju od crkvenih krugova. Paštrić je osim toga bio zainteresiran za janzenističko gibanje. Valjalo bi vidjeti kakvog je traga ono ostavilo u njegovim duhovnim spisima. 20 — Dogmatika Profesor polemičke teologije, a to je bio Paštrić, bio je zapravo profesor dogmatskog bogoslovlja. To se uostalom vidi iz naslova Paštrićeva izvještaja o staroslavenskim bogoslužnim knjigama. Tu se veli da je izvještaj sastavljen »a Joanne Pastritio Spalatensi, philosophiae ac Sacrae Theologiae doctore et in Collegio de Propaganda Fide Sacrae theologiae polemicae seu dogmaticae lectore ...« (Borg. lat. 493, f. 13). U Paštrićevoj su ostavštini sačuvani njegovi različiti dogmatski traktati. Kao dogmatičar, posebno sam se bavio onim kodeksima u kojima dolaze dogmatski traktati. Kodeks Borg. lat. 495, uvezan je u kožu, dimenzije su mu 14X20, broj stranica 998, naslov: Tractatus de Romano et Summo Pontifice. Ovaj je predmet iza II vatikanskoga sabora osobito aktuelan. Valjalo bi u tom svjetlu ispitati Paštrićev traktat o Papi. Kodeks Borg. lat. 496, uvezan u kožu, dimenzije 14X20, stranica 527 + nenumeriran dodatak, + 6 stranica indeksa: »Index Disputationum, Punctorumque, et Conclusionum«. Inače naslov kodeksa jest: Tractatus de Sacra Scriptura necnon de Traditionibus«. Kodeks sam imao u ruci upravo u vrijeme kada se par metara dalje u koncilskoj auli mnogo raspravljalo o problemu odnosa između Sv. pisma i usmene predaje. Pod tim sam dojmom uz ovaj kodeks zapisao (23. rujna 1963): Aktuelno u naše dane. Vrijedilo bi ovo djelo izučiti i porediti sa suvremenim strujanjima o tradiciji. Kodeks Borg. lat. 497, koji ima 410 stranica + nenumerirani sadržaj, ispisan »recto« i »verso« nosi naslov: »Tractatus de Ecclesia et de Angelis«. Traktat »De Ecclesia« proteže se do tristote stranice, a traktat »De Angelis« od 301 do 404, Na naslovnoj stranici rukopisa nalaze se Paštrićeve titule. I ovaj je traktat danas zanimljiv. Nema sumnje da ekleziologija danas leži u središtu teoloških zanimanja. Danas se u prošlosti traže teolozi koji su na neki način anticipirali današnja teološka shvaćanja o crkvi. Kodeks Borg. lat. 602, uvezan u kožu, dimenzija 13X20, nosi na hrptu natpis: »I-De Deo et angelis«. Naslovne stranice nema, samo tekst: »Ordo Tractatuum Theol. Polem. aditus a me Io. Pastritio Lectore«. Na poleđini navedenog rasporeda »Ordo

...« dolazi natpis »De Atheismo«. Traktat »De Deo uno et Trino« siže do folije 129, gdje počinje ovako naslovljena rasprava: »Disputatio secunda de Deo Trino et uno«. Iza ovog traktata slijedi »Tractatus de Angelis«, 419