ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 225

Ovaj nalog od 19. VIII 1817. nije se u Dubrovniku odmah izvršavao, pa Vlada 27. I 1818. urgira, tražeći izvještaj o poteškoćama koje stoje na putu izvršenju

86

. Okružni kapetanat šalje na to 6. II 1818. Vladi u Zadru izvještaj, a ujedno i pošiljku odabranih dokumenata koji su traženi za Kućni i dvorski arhiv u Beču. Vlada je 24. II 1818. potvrdila primitak izvještaja i dokumenata; traži da joj se vrati originalni popis tih odabranih dokumenata, koji je bio dostavljen od centralnih organa iz Beča, te požuruje izradu detaljnog popisa ostalih arhivalija političkog arhiva u Dubrovniku

87

. Tako je, eto, na osnovi inventara političkog arhiva, izrađenog 1. III 1817. od L. Čurlice, započeto odnošenje dragocjenih dubrovačkih arhivalija iz Dubrovnika u Kućni i dvorski arhiv u Beču. Započeto je tako razbijanje ovog prevažnog dijela hrvatskog arhivskog blaga što ga predstavlja Dubrovački arhiv. Taj proces je, zatim, nastavljen i potrajao je duge decenije što su iza toga slijedili, o čemu će biti detaljnije riječi u posebnoj raspravi. Ocrtavši historijske okvire u kojima je nastao inventar L. Čurlice, vratimo se njegovoj analizi. Predmet popisivanja i glavne faze izvršenog posla naveo je L. Čurlica već u naslovu svog »generalnog kataloga«. Predmet su rada, pa potom i sadržaj izrađenog »generalnog kataloga«, kancelarijske knjige i spisi koji su nekada pripadali Državnom tajništvu Dubrovačke Republike i koji su se čuvali u tom Tajništvu. No, radi se samo o onom dijelu nekadašnje cjelokupne građe istog Tajništva koji nisu preuzeli dubrovački sudovi prigodom naprijed opisane raspodjele građe izvršene 28. III 1812. za vrijeme francuske vladavine. To je onaj dio koji je ostao u arhivu ondašnjeg Intendanta Dubrovačke provincije, a nastupom austrijske vladavine preuzet je od novoformirano g Okružnog kapetanata, kao vrhovne upravne vlasti u dubrovačkom okrugu, koja taj dio građe obično naziva »političkim arhivom«

88

. Kako se vidi iz teksta »kataloga« L. Čurlice (prilog II), sadržajno se ovaj dio odnosi uglavnom na građu nastalu iz diplomatske i konzularne djelatnosti Dubrovačke Republike, a bio je iskazan sumarno u inventaru J. Kerse od 28. II 1812. (prilog I) glavnim dijelom u rubrici »Stanza della Secreteria«. Uz to, kako Čurlica spominje u svom izvještaju od 23. XII 1816,

89 on je popisao i dio građe koji nije bio iskazan u Kersinu inventaru. Glavne faze svoga rada označio je autor »generalnog kataloga« ovako: ponovno sređivanje; ulaganje sređene građe u odgovarajuće ormare »i druga mjesta« u prostoriji spomenutog Tajništva; naznaka brojeva po ornlarima i njihovim pretincima u köje je građa smještena. Autor k tome dodaje da je čitav posao izvršio prema odredbama Vlade u Zadru i Okružnog kapetanata u Dubrovniku. M HAD, OK, Dopis Vlade iz Zadra br. 882/108. Isto, br. 238241097. 19. III 1818. Okružni je kapetanat vratio Vladi u Zadru traženi original popisa građe koja je 6. n 1818. otpremljena iz političkog arhiva u Dubrovniku za Kućni i dvorski arhiv u Beču. Î . 88 Na uvođenje ovog naziva nije utjecala poznata dioba građe na: diplomata, politica, economica, militaria, neuobičajena u dalmatinskim arhivima, već je utjecala činjenica što se građa nalazi kod.upravnog organa vlasti, .koji se, poČam od francuske vladavine, prvenstveno smatra »političkim« organom, pošto je diobom vlasti izgubio sudske funkcije. • • . 89 Vidi bilješku br. 75. ......... :\ 25 Arhivski vjesnik 225