ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 11
Saurau, Rindscheid i drugi još su uvijek očekivali podrobne izvještaje o porazu seljaka. Oni su tek 15. veljače predložili raspuštanje zemaljske vojske. 29 Staleži su 16. veljače donijeli odluku o raspuštanju te vojske. Saurau i Rindscheid raspustili su zemaljsko konjaništvo poslije smotre 18. veljače (80 konjanika). Konačno je 20. veljače uz neugodne incidente raspuštena i pokrajinska pješadija. 30 I u Štajerskoj je, jednako kao i u Kranjskoj, veći dio vojnih priprema za ugušivanje bune bio nepotreban. No, i pored toga treba imati pred očima cjelokupni opseg vojnih priprema protiv pobunjenih seljaka. One, naime, pokazuju da su se iz dana u dan smanjivali izgledi pobunjenika na vojnički uspjeh. Čak i u slučaju ostvarivanja ustaničkih vojnih planova, pa i u slučaju pobjeda u prvim bitkama, ustanici bi se na kraju morali boriti s velikim feudalnim vojskama koje su se protiv njih užurbano spremale. II Građa koju objelodanjujemo nešto opširnije osvjetljava sudbinu seljaka koji su bili zarobljeni u bici kod Šentpetera u Štajerskoj. U novim se dokumentima nalaze podaci i o njihovu saslušavanju u Grazu. Prema različitim izvještajima, u bici kod Šentpetera 8. veljače bilo je zarobljeno oko 40 ustanika. Nekoliko zarobljenika otpravio je Wolf Thum u Brezice. Glavnina je, međutim, odvedena u Celje. 31 Celjski upravitelj H. Helfenberg pisao je 14. veljače štajerskim staležima da će po nadvojvodinu nalogu sve uhapšene seljake, osim Pavla Šterca, poslati u Graz. 32 Uhapšenici su, međutim, u Graz poslani tek iza 26. veljače. Bilo ih je 38. 33 Nadvojvoda je 5. ožujka izdao nalog Gašparu Raabu da pristupi ispitivanju dovedenih seljaka. Nisu se sačuvala pitanja za saslušavanje, koja su bila priložena uz taj nalog. 34 Opći prikaz saslušavan ja seljaka utamničenih u Grazu sastavljen je 14. travnja 1573. On se nalazi u izvještaju štajerskog zemaljskog kapetana Hansa Scherffenberga nadvojvodi, a sastavljen je na temelju rasprave na sjednici staleža o seljačkim iskazima. U Scherffenbergovu izvještaju govori se podrobno o načinu na koji treba dalje voditi istragu protiv seljaka. Staleži su odredili da se svi seljaci za koje se sumnja da su bili kolovođe u buni saslušavaju uz mučenje. Vlasti su mnogo očekivale od daljih iskaza Ladislava Trembschitza (Tersicha) — ustaničkog pisara. Staleži su zatražili da se njega napose ispituje »o zločinačkim namjerama ustaničkih vođa«, jer su mu one bile dobro poznate, budući da je pisao njihova pisma uskocima, a prema nekim indicijama, i seljacima oko Varaždina i u Međimurju. Više uhapšenih seljaka tvrdilo je, prema tom dokumentu, da podatke o začetnicima bune znadu slavonski tridesetničar Krsto W i n29 Isto, str. 337—342, 361—362; Rački, n. dj., str. 238—239. 30 Bauernaufstände 1573, str. 37—45. 31 Rački, n. dj., str. 219, 259, 264, 302—303. 32 Isto, str. 231—233; Bauernaufstände 1973, str. 337—342. 33 Bauernaufstände 1573, str. 19—22. » Isto, Str. 31—32.